
Protektorati
Piše: Gostimir T. Popović vojno politički analitičar
PROTEKTORATI NA J/I EVROPE
Umesto nalaženja rešenja za međunacionalne probleme, koje bi odgovaralo svim narodima, vojna komponenta mirotvoraca, u kojoj glavnu ulogu igra NATO, je odabrala varijantu prisilne prinude na mir.
Neefikasnost ove varijante potvrđuje činjenica, da je NATO prinuđen, da stabilnost u regionu čuva pomoću sistema protektorata na većini teritorija bivše Jugoslavije.
Osnovna karakteristika svih vidova protektorata je „ograničenje teritorijalnog, političkog ali moralno psihološkog suvereniteta”, mada postoje i razlike u obliku i sadržaju protektorata. Danas možemo da govorimo o četiri vrste protektorata na Balkanu. Prvi je na prostoru BiH (Republika Srspka i Federacija BiH), drugi je u Makedoniji, treći na Kosovu a u toku je stalna aktivnost da se Srbija „baci na kolena“ te da i u njoj vrše svoje nezdrave eksperimente.
Prvo je stvoren protektorat u Bosni i Hercegovini — kao protektorat sa neograničenim ovlašćenjima, koja koriste razni vrlo visoki (i oni oko visokog) predstavnici, i mnogi drugi, iz beskonačne bulumente takozvanih medjunarodnih predstavnika koji čvrstom strukturom za održavanje mira oličenom u isto tako ničim kontrolisanim snagama pod kontrolom NATO saveza (čitaj SAD).
Visoki predstavnici smenjuju na izborima legalno izabrane parlamantarce, čak i predsednika, nameću politička rešenja, u potpunosti kontrolišu medije, sistem obrazovanja, armiju, aktivno se mešaju u izbore, kontrolišu izborne zakone, a posebna specijalnost su im razne reforme i principi.
Zajednički rezultat aktivnosti međunarodnih organizacija i snaga, naročito NATO, na post-kriznim teritorijama, je nemogućnost rešavanja glavnih pitanja — poštovanje političke volje, regulisanje demokratskih procesa, poboljšanje privrednog života, pomirenje strana koje su bile u sukobu, samostalni izbor puta. Ovo poslednje se na Balkanu skoro u potpunosti izuzima. Aktivnost NATO u BiH i na Kosovu nas uverava u to, da inostrano prisutstvo ne može da reši problem međunacionalne razdvojenosti, ne može da dovede do političkog i ekonomskog poboljšanja u zemlji, niti može da postane snaga napretka, jednostavno, nije u stanju zbog svojih zadataka i ciljeva..
Ali, ostaje pitanje, postoji li plan povlačenja međunarodnih snaga iz ovog regiona? Ili će narodi da tonu što dublje u živo blato koje im mese predstavnici raznih međunarodnih organizacija i snaga.
Kriza na Balkanu nije završena.
Sada se ona koncentriše na tzv. „albanskom pitanju” na teritoriji bivše Jugoslavije. Secesionistički albanski pokret, koji se nastavlja vodi u dalje usitnjavanje Balkana na mini monoetničke države, što ne samo da koči, već zaustavlja proces integracije, nastavlja proces revizije granica, koji su započeli separatisti, uprkos Helsinškoj Povelji.
U svakom slučaju, u regionu je do kraja omalovažen i pojam i sadržaj protektorata te smo došli do situacije nekontrolisanog i neodgovornog upravljanja što može da bude vrlo negativan primer ne samo na regionalnom, već i na globalnom nivou.
prota49@yahoo.com
www.gtp.ovde.com
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















