Kraj cjelovite Gruzije

Ministar spoljnih poslova Rusije, Sergej Lavrov, izjavio je u Njujorku da su svi razgovori o teritorijalnoj cjelovitosti Gruzije, poslije njene agresije na Južnu Osetiju, postali besmisleni.

- Bombardovanje usnulog Ćinvalija i ubistvo civila i mirovnjaka označili su kraj teritorijalne cjelovitosti Gruzije - rekao je ministar Lavrov u subotu uveče sa govornice 63. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, prenijeli su ruski mediji.

Lavrov je takođe istakao da je u takvoj situaciji rusko priznanje nezavisnosti Južne Osetije i Abhazije postalo jedina mjera za bezbjednost i preživljavanje naroda dvije otcijepljene gruzijske autonomije.

Šef ruske diplomatije je ukazao na iskustvo šovinističkog odnosa prema narodima Južne Osetije i Abhazije, počev od gruzijskog predsjednika, Zvijada Gamsahurdije, koji je 1991. pod parolom "Gruzija Gruzinima" tražio deportaciju Osetija u Rusiji i ukinuo autonomni status te dvije autonomije, a potom pokrenuo rat protiv njih.

Za sadašnje rukovodstvo Gruzije, Lavrov je rekao da je dosljedno sprovodilo liniju podrivanja mirovnih i pregovaračkih mehanizama i stalno provociralo, počevši novi krvavi rat u noći 8. avgusta.

Rusija je, rekao je Lavrov, pomogla Južnoj Osetiji da odbije agresiju, ispunila vlastiti dug prema zaštiti svojih državljana i ispunjavanje obaveza mirotvorca.

- Sada je to pitanje zatvoreno. Budućnost naroda Abhazije i Južne Osetije pouzdano je zaštićena sporazumima Moskve sa Suhumijem i Ćinvalijem - rekao je Lavrov.

Po ruskom ministru, stanje oko otcijepljenih gruzijskih autonomija treba konačno da bude stabilizovano realizacijom dogovora ruskog i francuskog predsjednika Dmitrija Medvedeva i Nikole Sarkozija.

Šef ruske diplomatije je rekao su događaji iz avgusta na Kavkazu još jednom natjerali na razmišljanje o odgovornosti za pošteno izvještavanje o događajima.

Pozivajući UN da preduzmu mjere za sprečavanje korišćenja medija radi propagiranja rata i netrpeljivosti, Lavrov je rekao da iskrivljavanje stvarnosti komplikuje međunarodne napore za rješavanje konflikata i kriza i obnavlja najgoru praksu iz epohe hladnog rata.

Šef ruske diplomatije je, takođe, pozvao na analizu kavkaske krize s tačke gledišta njenih posljedica po region i cijelu međunarodnu zajednicu.

- Postojeća arhitektura bezbjednosti u Evropi nije izdržala iskušenja posljednjih događaja - ukazao je Lavrov, dodajući da su pokušaji da se ta arhitektura potčini zakonima unipolarnosti doveli do toga da nije bila u stanju da zaustavi agresora i da mu onemogući isporuku ofanzivnog oružja.

Ne treba dopuštati pokušaje rješavanja konfliktnih situacija raskidanjem međunarodnih sporazuma i nelegalne primjene sile, jer se rizikuje lančana reakcija, rekao je on.

Lavrov je kazao i da se ne treba apstraktno pozivati na odgovornost zaštite, a buniti se kada se taj princip primijeni u praksi u strogoj saglasnosti s članom 51 Povelje UN i drugim normama međunarodnog prava.