Međudržavni konflikti u EU u kontekstu finansijske krize
Na političko-administrativnoj karti Evropske unije postaje sve nemirnije. Aktuelni skandal izbio je zbog neviđeno oštre izjave koju je dao ovih dana lider partije Za bolju Mađarsku Gabor Vona. Govreći ovih dana na letnjem kampu mađarske omladine u rumunskom gradu Žosenj u Transilvaniji, on je obećao da će se njegova partija boriti za formiranje mađarske autonomije u Transilvaniji i čak je spremna da preuzme na sebe odgovornost u slučaju mogućeg oružanog konflikta između Bukurešta i Budimpešte.
Predsednik Rumunije Trajan Besesku lično je odgovorio Gaboru Voni, nastupivši sa svoje strane pred rumunskom omladinom u letnjem kampu u Izvorul Murešuluj u Transilvaniji. Ove izjave su došle do granice kada moramo da kažemo – dosta! Rumunija će preuzeti na sebe vođstvo u tome da pokaže Budimpetši mesto! – obećao je Besesku, nazvavši Mađarsku žarištem nestabilnosti u regionu.
Istina, i logika mađarske strane u nečemu može da se razume – ako se setio teškog istorijskog nasleđa čitavog regiona. Ali toliko je očigldno i drugo. Sve aktivnije se čuju iz Budimpešte i pozivi da se prošire prava Mađara faktički su se već pretvorili u pokušaj zaštite svojih sapleminika preskačući vlade onih zemalja na čijoj teritoriji oni voljom istorijske sudbine sada žive.
U avgustu 2008. gdoine ozbiljni konflikt je tinjao između Mađarske i Slovačke kada je Bratislava zabranila ulazak u Slovačku mađarskom predsedniku Laslu Šojomu. Poslednji je nameravao da dođe u gradić Komarno, koji se nalazi na jugu Slovačke, na granici sa Mađarskom. U tom regionu kompaktno žive Mađari koji čine 10% stanovništva Slovačke sa 5 i po miliona ljudi ukupno. Cilj posete bilo je učešće u svečanoj ceremoniji otkrivanja spomenika prvom mađarskom kralju Ištvanu Prvom, koji je vladao pre hiljadu godina, početkom 11. veka, i predsednik Ivan Gašparovič aludirao je da mađarski kolega s zadovoljstvom putuje po zemljama bivše Mađarske kraljevine.
Jasno je da slični recidivi istorijskog neprijateljstva i čak atmosfre vojnih konflikata ne doprinose jednistvu EU i tako opterećene mnoštvom problema: od sudbine evra do problema sa Škotlanđanima ili ... Ekspert Instituta za ekonomiju RAN Vjačeslav Senčagov u razgovoru za Glas Rusije izrazio je mišljenje da upravo aktualna koncentrisanost Brisela na finansijska pitanja i projekte otežava rešavanje drugih problema koji se tiču pojedinih država i čitavih regiona.
- Mene obeshrabruju njihovi razgovori o tome da treba koordinirati novčano-kreditnu, budžetsku politiku, na primer preko formiranja zajedničkog ministarstva finansija. Sa jedne strane sve je tačno. Ali ja uvek mislim – a ko će govoriti o realnoj ekonomiji, o diverzfikaciji u pojedinom obliku, o prioritetima u ekonomiji, specijalizaciji, kooperaciji? A ova pitanja imaju veliki značaj za zemlje i regione. Na kraju EU gubi uticaj i poluge delovanja na sitauciju.
Paradoks situacije se sastoji u tome što je Brisel upravo razmatrao produbljivanje evropske integracije i prijem u svoje redove istočnoevropskih zemalja kao sredstva za regulisanje mnogobrojnih problema regiona.
Ali trenutno mi očigledno vidimo kako se klatno pokrenulo u suprotnu stranu, noseći sa sobom porast međuetničkih i međudržavnih protivrečnosti u kontekstu pada ugleda EU.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















