Svet se seća žrtava fašizma
Svake druge nedelje u septembru svetska javnost obeležava Dan sećanja na žrtve fašizma. Ove godine je to 8. septembar. Odluka o uspostavljanju posebnog dana žalosti i sećanja bila je usvojena 1962. godine. Ovaj mesec nije slučajno odabran. Upravo u septembru je počeo Drugi svetski rat, u septembru je on bio potpuno završen.
Savremeno društvo mora da pamti tragediju i stravu fašizma da ne bi omogućilo takve greške u budućnosti. Zato Dan sećanja na žrtve fašizma nikada neće prestati da bude aktuelan, - uveren je potpredsednik Centra strateških komunikacija Dmitrij Abzalov.
- Dan davanja pomena žrtvama fašizma je veoma važan za mnoge zemlje. Njegov osnovni zadatak je sprečavanje eventualnih sličnih tendencija u budućnosti. Čovečanstvo je poslednjih decenija mnogo učinilo da bi se to izbeglo. Ovaj dan mora da podseti na pogubnost agresije i jednostranih akcija, na te žrtve, kojima vodi povlađivanje agresoru.
Radi izbavljanja sveta od nacističke i fašističke ideologije čovečanstvo je svojevremeno platilo suviše visoku cenu. Desetine miliona civila i vojnika bilo je ubijeno, umrlo od gladi i izmučeno do smrti u koncentracionim logorima. Sve do sada nisu nađeni svi zločinci, koji su učestvovali u ideologiji fašizma. Naprimer, oko 40 ljudi, koji su izvršili ratne zločine, - bivši tamničari jednog od najstrašnijih logora smrti Aušvic ili Osvencim, srećno žive i danas. Bez obzira na to, što svetska javnost čini sve moguće da bi našla i osudila zločince, u savremenom svetu nastaje i obratna tendencija. Poslednjih godina sve češće se može sresti «bauk fašizma»» u vidu neonacističkih struktura i pokreta, koji deluju ne samo u zemljama Zapada, kao što su Austrija, Bugarska, Mađarska, Nemačka, već i na teritoriji bivšeg Sovjetskog Saveza, - smatra šef fonda Istorijska memorija Aleksandar Djukov.
- Pored širenja takvih raspoloženja u društvu danas nastaje i još jedan problem – pitanje sponzorisanja tih pokreta od strane rukovodstva čitavog niza zemalja. Naprimer, u zemljama Baltije, u Letoniji i Estoniji zvanične vlasti ne samo da podržavaju određena neonacistička raspoloženja, već i doprinose njihovom razvoju. Naprimer, krajem avgusta ove godine u muzeju okupacije Letonije održano je predavanje ruskog tobože istoričara Sergeja Verevkina. Taj je čovek poznat svojim antisemitizmom, što ne skriva u svom blogu. Ipak ga je rukovodstvo muzeja okupacije pozvalo da održi predavanje samo zato, što on u svojim istupanjima opravdava fašističke kolaboracioniste, koji su ratovali na strani Hitlera i učestvovali u zločinima protiv stanovništva.
Nacistički zločini ostaju nepoznati za učenike i studente. To je praktično zaboravljena istorija, može da se kaže da je prevrnuta nepročitana strana istorije. Dok takva situacija bude trajala, ne bude se vodio rad s javnošću i učenicima, dok im ne bude ispričana istina o nacističkim zločinima, problem rasta neonacističkih raspoloženja u našoj zemlji neće biti rešen.
U svakoj zemlji, koja je učestvovala u Drugom svetskom ratu, Međunarodnog dana uspomene na žrtve fašizma uobičajeno je ukidanje razonode i svečanosti. Osim toga, veterani i društvene organizacije posećuju spomenike i groblja. U nekim državama tog dana je uobičajeno uređivanje bezimenih, zapuštenih i bratskih grobova.
Milena Faustova,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: Golos Rossii/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...
Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Ostale novosti iz rubrike »
















