Džihad kao instrument borbe za sirovinske resurse Afrike
U Africi reste broj pristalica radikalnog islama. Ekstremističke grupacije su već postale ozbiljan problem na zapadu tog kontinenta. Postepeno se njihov uticaj širi na istok i jug.
Sam proces širenja islama sa severa na jug Afrike objektivan je – ističu eksperti, te nije opasan, samo kad ne preuzima krajnje oblike. Naprimer, kao u Nigeriji, gde se ekstremisti iz Boko Haram bore protiv vlade, tražeći uvođenje šerijata u čitavoj zemlji. Ili kao u Maliju, gde su islamisti, povezani s Al-Kaidom, počev od proleća 2012. godine zauzeli skoro čitav sever zemlje. Možemo da se setimo terorističke akcije u septembru u Keniji, kada su teroristi iz grupacije Aš-Šabab, koja deluje na teritoriji Somalije, zauzeli trgovinski centar u Najrobiju (tada je poginulo desetine ljudi). Zamenik direktora Instituta Afrike RAN Leonid Fituni prognozira dalje širenje radikalizma po kontinentu.
- Danas je čitava Afrike kontinent moguće nestabilnosti. Ako je reč o regionima, gde se već vodi borba ili ona može da se zaoštri, to je zona s južne strane pustinje Sahara. Tamo aktivno napreduje politički ratoborni islam. Druga zona nestabilnosti je rejon Afričkog roga – Somalija, Etiopija. Treća zona je Centralna Afrika, istok i jugo-istok demokratske republike Kongo. Potencijalno može da ponovo plane žarište rata u Angoli pri eventualnoj smeni vlasti.
Eksperti navode nekoliko eventualnih činilaca širenja radikalnog islama. Prvi je odjek nedavnih arapskih revolucija, gde su pod zastavom demokratizacije došli predstavnici radikalnih pokreta, a čak i pristalice Al-Kaide. Tragične događaje u Maliju eksperti direktno povezuju sa svrgavanjem režima Gadafija u Libiji. Drugi činilac je izvoz radikalnog islama. Tako smatra vodeći ekspert Fonda istorijske perspektive Pavel Svjatenkov.
- To nije toliko rezultat revolucija, koliko rezultat izvoza radikalnog islama, koji ostvaruju države Persijskog zaliva. Cilj radikalnog islama je potkopavanje svih pokušaja stvaranja savremenih demokratskih islamskih država. Za Saudijsku Arabiju i slične kneževine demokratizacija je poput oštrog noža, te oni izvoze radikalni islam u nadi da obustave demokratske tendencije u islamskim društvima.
Trećim činiocem destabilizacije i širenja radikalnih pokreta neki eksperti smatraju zaoštravanje borbe za resurse Crnog kontinenta. U toku dužeg vremena razrada prirodnih resursa u nizu afričkih zemalja, naprimer, u Mozambiku, smatrala se skupom, a zato neučinkovitom. Međutim, tehnologije se razvijaju, te u državama, za koje se smatralo da nemaju resurse, vode se aktivni radovi na geološkom istraživanju. SAD, EU, Japan, Kina, Brazil, Indija – sve one pretenduju na određeni deo afričke pite. U borbi za resurse spoljni igrači se uzdaju u neke političke snage i uticajne grupe, sposobne da brane njihove interese. Podrška radikalnog islama, prema mišljenju nekih eksperata, može da bude činilac pritiska na afričke države od strane spoljnih igrača.
Vlad Grinkevič,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















