Rezultati viljnuskog samita
U petak 29. novembra završen je sastanak na vrhu u okviru Istočnog partnerstva u prestonici Litvanije Viljnusu. Gruzija i Moldavija su parafirale dva separatna sporazuma sa EU o asocijaciji i slobodnoj trgovini.
Pored aktivnih kontakata među mnogobrojnim učesnicima samita i uspostavljanja novih veza među njima to je bio najkonkretniji i najbitniji rezultat foruma. Što se tiče Ukrajine, njen predsednik Viktor Janukovič postavo je svoje uslove za integraciju u EU. Detalje iz Viljnusa prenosi naš izveštač Igor Belov.
- Činjenica neočekivane promene stava ukrajinskog rukovodstva uoči samita nesumnjivo se nalazila u centru dnevnog reda i diskusija u okviru Istočnog partnerstva. Mnogi predstavnici zemalja EU pokušali su da sakriju svoje duboko razočaranje i da odigraju u Viljnusu na dobru kartu u ne baš uspešnoj za njih partiji. Oni su naravno uveravali i umirivali da je budućnost programa Istočno partnerstvo garantovana i ne podvrgava se opasnosti. Iz usta zapadnih političara u Viljnusu, kao i ukrajinskih opozicionara mnogo puta je moglo da se čuje o tome da se krah sporazuma o asocijaciji Ukrajine sa EU desio uglavnom pod uticajem Rusije. Ruski ambasador u EU Čižov je slikovito istakao u vezi sa tim da ako se može govoriti o ruskom pritisku, tada se može porediti stav EU u pogledu Ukrajine sa parnim valjkom.
Drugi konkretni rezultati sastanka na vrhu u Viljnusu bila su dva druga potpisana bilateralna dokumenta — sporazum EU sa Azarbejdžanom o pojednostavljivanju viznih procedura i sporazum EU sa Ukrajinom o zajedničkom civilnom vazdušnom prostoru. Neophodno je pri tome podvući da su zvanični predstavnici iz Belorusije i Jermenije bili za njihove kolege iz EU svojevrsni partneri druge vrste. I to je bilo primetno svima. Uzroci za to su poznati: obe zemlje su dale prednost članstvu u Carinskom savezu sa Rusijom i Kazahstanom u odnosu na asocijaciju sa EU. A to ne odgovara osnovnoj koncepciji Istočnog partnerstva. Između ostalog, sam Azarbejdžan ne pridaje velikog značaja asocijaciji sa EU i široko reklamiranoj ali sumnjivoj slobodnoj trgovini. U Bakuu niko ne sanja o medenim rekama i zlatnim gorama.
U završnom dokumentu samita program Istočno partnerstvo se predstavlja vrlo dostojno i njen nastavak u vidu novog sastanka na vrhu planiran je za prvu polovinu 2015. godine, ovog puta u glavnom gradu Letonije Rigi. Indikativno je što u završnom dokumentu nema ni pomena o Rusiji. I to bez obzira na to što su u toku samita neki istočnoevropski lideri, među njima predsednik zemlje domaćina, bez ustezanja koristili prema Rusiji terminologiju iz doba hladnog rata. Očigledno rukovodioci stare Evrope, u prvom redu gospođa Merkel, uspeli su uspešno da ohlade usijane glave mladoevropljana.
Igor Belov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »














