Gagauzija spremna za referendum
Gagauzija se sprema za referendum po pitanju dalje sudbine autonomije. Bez obzira na prepreke koje čini Centralna izborna komisija Moldavije, kao i zabrane i pretnje, koje dolaze iz Kišinjeva, poslanici Narodnog sobranja Gagauzije izjavljuju, da imaju nameru da idu do kraja. A za zaštitu izbornog postupka parlamentarci su spremni da organizuju specijalne narodne družine.
Istok ili Zapad, Carinski savez ili Evropska unija – pravac daljeg razvoja ove nedelje namerava da izabere Republika Gagauzija. Da podsetimo, krajem novembra prošle godine Parlamenat Gagauzije – Narodno sobranje – doneo je odluku o održavanju u autonomiji opštenarodnog glasanja. Još jedna tačka za diskusiju na referendumu biće pitanje o odloženom statusu – pravu Gagauzije da izađe iz sastava Moldavije, ukoliko ona izgubi nezavisnost. Prema rečima lokalnih političara, zaoštravanju ovog pitanja posebno doprinose učestale izjave predsednika Rumunije Trajana Besesku o neminovnoj aneksiji Moldavije.
Treba istaći, da od trenutka kada su gagauzski parlamentarci doneli odluku o održavanju referenduma, lokalne i moldavske vlasti su činili sve vrste prepreka. Tako je sud glavnog grada autonomije stornirao odluku gagauzskih poslanika, zatim je generalno tužilaštvo Moldavije čak pokrenulo krivični postupan po članu „samovolja“. Osim toga, Centralna izborna komisija Moldavije je odbila da dostavi Gagauziji specijalne pečate za održavanje referenduma, tako da će stanovništvo morati da glasa hemijskim olovkama. Poslanik Narodnog sobranja Gagauzije Sergej Čimpoeš smatra, da u cilju da se stanovništvo autonomije spreči da glasa, protivnici referenduma će možda preduzeti i akciju specijalnih snaga. Da bi osigurali bezbednost tog dana, potrebno je formirati oružane narodne družine, iznosi uverenje poslanik.
Međutim praktično svi analitičari se slažu u mišljenju, da rezultati ovog referenduma neće priznati ni Kišinjev ni svetska zajednica. Prema Ustavu, spoljnu politiku države određuje centralna vlast, i takozvani odloženi status takođe je fiksiran u Osnovnom zakonu. Upravo iz tog razloga mnogi eksperti smatraju, da ozbiljnih političkih posledica referendum neće prouzrokovati. Ali ipak eksperti smatraju, da smisao postoji čak u ovakvom, sa pravne tačke gledišta nevalidnom referendumu. Rezultati ispitivanja, čak ukoliko ih nepriznaje centralna vlast, mogu, kao prvo, da ujedine malobrojni gagauzski narod. A kao drugo, rukovodstvo autonomije može ih iskoristi kao ozbiljan argiment u daljim političkim sporovima sa Kišinjevom. Što se tiče prognoze rezultata refernduma, mnogi eksperti navode, da istorijski formirano jako prorusko raspoloženje u autonomiji teško da će doprineti okretanju Gagauza prema Zapadu.
Sergej Curkanu,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/Guttorm Flatab/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















