Početna stranica > Novosti

Ukrajina: hoće li Zapad progledati?

26.02.2014. god.


Posle normalizacije situacije u Ukrajini ova zemlja može da postane geopolitička nagrada koju niko neće biti u stanju da iskoristi – takvo mišljenje izrazila je u svom aktualnom komentaru američka novinska agencija AR.

Pozivajući se na mišljenja eksperata iz SAD, ona je upozorila na preteranu euforiju povodom naglih promena u Kijevu. Temu nastavlja naš komentator Petar Iskenderov.

Tako analitičar AR Vejn Meri smatra da pošto se slegne prašina od sukoba u centru Kijeva, neizbežno će se pojaviti pitanje novca. Ko će plaćati izlazak Ukrajine iz duboke krize u uslovima kada sami lideri koji su pobedili izgleda teško mogu da se dogovore izemđu sebe? Prema svedočenju ekseprta, objektivno Ukrajina stoji prilično nisko na spisku spoljnopolitičkih prioriteta SA u poređenju, recimo, sa sirijskim problemom, izraelsko-palestinskim mirovnim procesom i nuklearnim dosijeom Irana. Ako ne SAD, onda će plaititi Evropa? Ali ovde su raspoloženja još više protivrečna. Lideri EU pozdravljaju to što oni nazivaju demokratskim promenama u Kijevu, ali hipotetičnih 20 milijardi evra mogu da odu samo na sprečavanje bankrotstva Ukrajine. Šta dalje može da se desi sa ukrajinskom ekonomijom u dugoročnoj perspektivi za sada se ne zna.

Međutim, haos i anarhija u Ukrajini uz pratnju geopolitičke retorike Zapada prete ne samo konkretnim ekonomskim gubicima i novim talasom protivrečnosti u Evropi, već i opasnijim međunarocionalnim konfliktima po uzoru na bivšu Jugoslaviju – samo još opasnijim. U slučaju Ukrajine eskalacija nasilja i nacionalizma neizbežno će uvući u konfrontaciju Mađarsku, Rumuniju, Tursku i druge zemlje koje će osetiti potrebu da se založe za svoje saplemenike ili braću po veri u Zakarpatju, Bukovini ili na Krimu. Pa i napaćeno reglisanje pridnjestrovskog konflikta neizbežno će biti taoc sličnih rasprava, smatra rukovodilac Centra za politička istraživanja Ekonomskog instituta RAN Boris Šmeljov:

- Trenutno vidimo da Evropa sama po sebi pluta postepeno u stranu ne samo ultradesnih ili ultralevih partija, već ka onim strukturama koje na neki način destruktivno deluju na čitav sistem socijalnih i politčkih veza evropskih država. To što vidimo u današnjoj Evropi odražava duboku krizu i evropske demokratije u celini i između ostalgo evropskog partijskog sistema.

Ali ne treba zaboravljati da jednom pokrenut proces stiče sposobnost da se razvija nezavisno od volje svojih prvobitnih arhitekata, i šta više, sve teže podleže korekciji. Upravo u tome se danas sastoji glavna opasnost onog što se dešava u Ukrajini. To što su prvo Evropa i SAD videli kao pokušaj da se zemlja vrati u tokove evrointegracije, pretvarase u najopasniju evropsku pretnju od doba raspada Jugoslavije.

Petar Iskenderov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....

Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...


Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....

Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA