Krim doneo odluku
Glasanje i prebrojavanje glasova na referendumu u Republici Krim i u Sevastopolju protekli su u skladu sa međunarodnim izbornim standardima. Ovo je saopštio šef misije međunarodnih posmatrača Mateuš Piskorski.
Građani Krima praktično jednoglasno su se izjasnili za pridruživanje poluostrva Rusiji: za to je glasalo više od 96% birača. 17. marta poslanici su usvojili odluku o nezavisnosti i obratili se vlastima Rusije sa predlogom da primi Republiku u sastav Ruske Federacije. Državna duma će razmotriti ovu izjavu 18. marta.
Parlament Krima i gradski savet Sevstopolja su rezimirali konačne rezultate referenduma. Grupa nezavisnih međunarodnih posmatrača je došla do zaključka da je glasanje na referendumu na Krimu bilo slobodno i učesnike plebiscita nisu primoravali da učestvuju u njemu.
17. marta na vanrednom plenarnom zasedanju Vrhovni savet Krima je doneo odluku o nezavisnosti Republike i obratio se Rusiji sa predlogom da se poluostrvo primi u sastav RF kao novi subjekt. Jer sada Krim, u čiji sastav je kao grad sa posebnim statusom ušao Sevastopolj, sam određuje vektore svoje spoljne politike. Naredni korak treba da bude razmatranje obraćanja Državne dume, govori docent Ruske akademije privrede i državne službe pri Predsedniku Rusije Kira Sazonova.
- Očekujemo odluke domova parlamenta, mislim da će se sve odvijati u skladu sa federalno-ustavnim zakonom od 17. decembra 2001. godine. Ovaj zakon dopušta primanje novog subjekta u sastav RF samo po uzajamnoj saglasnosti. Pri tome inicijativa treba da potiče od države koja predaje zahtev.
Prema odluci krimskog parlamenta, poluostrvo će preći na moskovsko vreme. U noći između 29. i 30. marta stanovnici autonomije će prebaciti kazaljke satova 2 sata unapred. Zvanična valuta u republici već je postala ruska rublja, mada će ukrajinska grivna ostati u opticaju do 2016. godine. Sada su priortetni zadaci lokalnih vlasti, kako je odredio premijer Republike Sergej Aksjonov, stabilizacija finansijskog sistema i energetska bezbendost poluostrva. Osim toga, kako bi Krim postao punopravan deo Rusije, potreban je određeni prelazni period.
U usvojenoj odluci krimski poslanici su se obratili svim državama sveta sa pozivom da priznaju nezavisnu državu koju formiraju narodi Krima. Ipak retorika Zapada se očekivano ne menja: tamo su još pre održavanja krimskog referenduma objavili da on nije zakonit i pripretili Rusiji sankcijama.
Moskva sa svoje strane nudi EU i SAD da formiraju Grupu podrške za Ukrajinu. Kako je saopštio ruski MIP, ova struktura treba da uzima u obzir interese multinacionalnog stanovništva Ukrajine, podržava legitimne težnje svih stanovnika zemlje i da ne dozvoli preporod nacističke ideologije. Osim toga, Grupa treba da prizna pravo Krima na opredeljenje svoje budućnosti na osnovu rezultata referenduma, kao i da garantuje neutralni vojno-politički status Ukrajine. U slučaju da Zapad prihvati ove predloge, dijalog može da donese svoje plodove, kaže generalni direktor Politikološkog centra Sever-Jug Aleksej Vlasov.
- U širem aspektu održavanje širokih konsultacija o budućnosti Ukrajine koje bi tekle u pravcu vezanom za ustavnu reformu, a možda federalizaciju Ukrajine, zaštitu i garanciju prava ruskog jezika, ruskog i ruskofonskog stanovništva Ukrajine. U ekonomskom pogledu, i to se delimično preseca sa izjavama nekih evropskih političara, moguće su trilateralne konsultacije o budućnosti ukrajinske ekonomije u formatu Kijev-Brisel-Moskva.
Prdsednik Rusije Vladimir Putin u utorak, 18. marta, istupiće sa novim ekspozeo Federalnom saboru RF koji će biti posvećen situaciji oko Krima i poziciji povodom molbe Krima da uđe u RF. Oglašavanje ekspozea je planirano za 15 sati.
Marija Baljabina,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















