Početna stranica > Novosti

Novi generalni sekretar će naterati da se razreši kesa

Novi generalni sekretar će naterati da se razreši kesa
29.03.2014. god.


Savet NATO-pakta je imenovao premijera Norveške Jensa Stoltenberga generalnim sekretarom alijanse. On će zameniti na tom položaju Andersa Fog Rasmusena.

Prema mišlenju ruskih eksperata, novom generalnom sekretaru predstoji da reši niz teških zadataka, između ostalih, da bi zemlje-članice bloka povećale vojne troškove za finansiranje NATO.

Glavni konkurenti Jensa Stoltenberga su bili bivši ministar inostranih poslova Italije Franko Fratini, šef MIP Poljske Radoslav Sikorski i šef Evrokomisije Žoze Manuel Barozu. Međutim, Savet alijanse se opredelio za 55-godišnjeg Norvežanina. On je tri puta zauzimao položaj premijera, u svojoj zemlji se on smatra najpopularnijim političarom.

Generalni direktor Ruskog Saveta za međunarodne poslove Andrej Kortunov smatra da je Stoltenberg kompromisna ličnost.

- Čini mi se da ova kompromisna ličnost spada u centristički blok unutar NATO-a. Za taj položaj se vodila aktivna borba, bile su različite ideje, među njima i imenovanje nekog iz Centralne Evrope sa striktnijim antiruskim raspoloženjem. Čini mi se, da ovaj izbor svedoči da će NATO teško preduzimati neku reviziju svog današnjeg kursa, te će razvoj alijanse biti evolucioni.

Međutim, na položaju novog generalnog sekretara alijanse Stoltenbergu predstoji preduzimanje nimalo popularnih mera. Za uzvrat na odluku Krima da uđe u sastav RF NATO je faktički prešao politici uzdržavanja Rusije. Prirodno je da će to tražiti od zemalja-članica povećanje vojnih troškova, - kaže profesor Instituta svetske ekonomije i međunarodnih odnosa RAN Nikita Zagladin.

- Dopunski troškovi neće oduševiti većinu evropskih zemalja, naročito one, koje nisu savladale posledice globalne krize, a čija se ekonomija nalazi u teškoj situaciji. Dakle, može da se očekuje povećanje uticaja antivojnih levičarskih snaga – pacifista, „zelenih“ i drugih aktivista, koji će tražiti da bi se sredstva uputila za rešenje socijalnih problema, a ne povećanje vojne snage.

Međutim, predsednik SAD Barak Obama, istupajući u Briselu, izjavio je da će NATO povećati grupacije kopnenih snaga i vojno-pomorskih snaga u Istočnoj Evropi. Cilj je demonstracija podrške zemljama Baltije, Poljskoj i Ukrajini pred licem „ruske opasnosti“.

Ruski eksperti su ocenili te izjave kao pokušaj SAD da još više oslabe ekonomitju Evropre. Pored toga, zemlje NATO-a ništa ozbiljno protiv Rusije očito neće uspeti da učine.

Svetlana Kalmikova,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: en.wikipedia.org/Kjetil Ree/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...

Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....


Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...


Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA