Početna stranica > Novosti

Ukrajina: Obećanog tri godine čekaju

Ukrajina: Obećanog tri godine čekaju
01.04.2014. god.


Ministri ekonomije i finansija koji se okupljaju danas na dvodnevni sastanak u Atini treba da reše složeni zadatak: da ispune konkretnim sadržajem prethodno obećanje da pomognu Ukrajini i da pri tome maksimalno sačuvaju sopstvene resurse.

Jer već u maju proći će izbori za Evropski parlament – i birači su raspoloženi da traže od činovnika i poslanika u Briselu izveštaj za svaki evro koji nije potrošen za evropske potrebe. Tim pre što politički pejzaž same postmajdanske Ukrajine još nije ni iz daleka jasan – ističe komentator Petar Iskenderov.

Da počnemo od toga što zapadne zemlje i institucije treba da rešavaju pitanje finansijske pomoći Ukrajini u nepovoljnom globalnom kontekstu. Osim političke i socijalno-ekonomske nestabilnosti u toj zemlji, na tržišta negativno utiču problemi nastali u SAD, Kini i Japanu.

Ništa manji problem ostaje određenje makar približnih obima pomoći neophodnih Ukrajini. Aktualni ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk praktično u svakom svom izlaganju plaši Zapad bankrotstvom svoje zemlje već ove godine, što mogu da spreče tobože samo hitne dotacije od mnogo milijardi. O konktrenim sumama manje je jasnosti. Najčešće figurira pružanje 4 milijarde dolara hitno i 35 milijardi tokom 2014-2015. godine.

U razmerama finansijske politike EU ovi zahtevi ne deluju preterano. To je manje nego što je EU već potrošila na spasavanje ne samo Grčke, već i Portugalije (oko 75 milijardi evra) i Irske (oko 65 milijardi evra). Ipak Ukrajina nije Grčka i nije Irska. Ona ne ulazi u zonu evra, ni u EU, a to znači da kreditori imaju pravo da joj postave mnogo strožije zahteve – između ostalog političkog karaktera, primetio je u razgovoru za Glas Rusije direktor ruskog Instituta za probleme globalizacije Mihail Deljagin:

- Ako nemam para, a vi mi dajete pare, vi od mene možete da tražite vrlo mnogo. Naravno da će moj suverenitet ograničavati kreditori. Ako kreditor bude Evropska komisija – ona će dobiti velika ovlašćenja na račun skraćenja suvereniteta. Ali glavni kreditor EU je Evropska centralna banka i Nemačka.

I ovde se pojavljuje glavni čvor protivrečnosti, tako da strateška dilema za Amerikance i Evropljane ostaje nejasna – ovako je prokomentarisala ovih dana razvoj sitaucije oko Ukrajine italijanska La Stampa. Karakteristika je vrlo indikativna – posebno u pogledu finansija. Dok se EU ne odredi u kom svojstvu i sa kojim političkim pejzažem mu je potrebna Ukrajina, teško da će u Kijev krenuti značajna finansijska ulaganja.



  • Izvor
  • Glas Rusije, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Oni koji žele da naoružavaju Ukrajinu i unište Rusiju sada su u manjini, izjavio je Leonid Slucki....


Predsednik je pohvalio ulogu trupa DNR Koreje u proterivanju kijevskih snaga iz Kurske oblasti 2025. godine...

Poljski spor sa Ukrajinom otkriva dublji raskol oblikovan istorijom, zamorom od izbeglica i rastućim nezadovoljstvom javnosti...


Svih pet podmornica klase „Astjut“ van je upotrebe zbog problema sa održavanjem, koje dodatno pogoršava neadekvatna infrastruktura, navodi Defence Journal....

Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...


Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA