Genocidi SAD nad stanovništvom siromašnih zemalja - prinudna masovna sterilizacija zbog prirodnih resursa
Fiktivne pandemije, zakoni o prinudnoj vakcinaciji, sterilizacija kao rešenje za problem siromaštva - sve to ima za cilj smanjenje "prekobrojnog" stanovništva planete.
S tim u vezi, 1989. godine otkriven je "Memorandum-200", sastavljen 1974. godine od strane savetnika za državnu bezbednost SAD Henrija Kisindžera. U dokumentu se govori o rastu broja stanovnika u svetu i njegovim posledicama po američku bezbednost. Predlažući mere za značajno smanjenje naseljenja, Kisindžer je napisao:
"Svet sve više i više zavisi od uvoza mineralnih dobara iz zemalja u razvoju, i ako bi brzi rast stanovništva narušio perspektive njihovog ekonomskog razvoja i socijalnog progresa, nastali animozitet bi mogao da potkopa uslove za povećanje proizvodnje i podršku neprekidnog dotoka tih resursa".
Kako bi se maksimalno stavila pod kontrolu populaciona politika, predloženo je da se obrati pažnja na trinaest zemalja u razvoju iz delova planete najbogatijim resursima: Indiju, Bangladeš, Pakistan, Nigeriju, Meksiko, Indoneziju, Brazil, Filipine, Tajland, Egipat, Tursku, Etiopiju i Kolumbiju. "Memorandum-200" predlaže odlučno smanjenje stanovništva ovih zemalja, što bi Sjedinjenim državama dalo mogućnost eksploatacije njihovih prirodnih bogatstava.
Implementacija Kisindžerovog tajnog plana je odmah počela. Sterilizacija je postala, naročito, popularna u Latinskoj Americi tokom `80 - `90. godina. Početkom `90-ih godina, brazilsko ministarstvo zdravlja je pokrenulo istragu povodom saopštenja o masovnoj sterilizaciji žena u toj zemlji. Pokazalo se, da je oko 44% svih brazilskih žena uzrasta od 14 do 55 godina sterilisano. Sterilizaciju su sprovodile različite organizacije i agencije, od kojih je vrlo malo bilo brazilskih. Međunarodna federacija za planiranje porodice, američki "Pathfinder fond", Asocijacija za dobrovoljnu hiruršku kontracepciju - svi oni su radili pod egidom američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID). Do 1989. godine brazilska vlada, u početku i sama motivisana borbom sa siromaštvom, podržavala je ove programe, saopštila je agenciji USAID da su za njih programi sterilizacije "prekomerni i nepotrebni". Prema nekim saopštenjima, u okviru tih programa sterilizovano je skoro 90% svih brazilskih žena afrikanskog porekla.
Prema podacima peruanske komisije za prava čoveka, od 1995 do 2000. godine masovna sterilizacija je sprovedena u najsiromašnijim delovima Perua. Motiv je i ovde bilo siromaštvo. Za nekoliko godina, sterilizovano je više od 300.000 žena i oko 24.000 muškaraca. Prednosti sterilizacije su predstavljane na lecima, posterima i u radio-saopštenjima u kojima se Peruankama obećavala "sreća i blagostanje". Politika masovne sterilizacije dovela je do demografskofske krize u nekoliko regiona Perua, a sa njom i ekonomski pad. Prema podacima aktivista za zaštitu ljudskih prava, `90-ih godina prošlog veka, stotine žena i muškaraca iz siromašnih slojeva je bilo steralizovano protiv njihove volje. U početku, kampanja masovne sterilizacije u Peruu često je bila finansirana od strane Amerikanaca (USAID), ali je nakon pojavljenja u vodećim američkim sredstvima masovnih informacija o nasilnoj sterilizaciji u Peruu 1989. godine, finansiranje iz državnog fonda SAD bilo prekinuto.
Godine 2001. u Ruandi je počela masovna sterilizacija, koja će obuhvatiti 700.000 muškaraca. Program će trajati 3 godine i u potpunosti će biti finansiran od strane USAID. Kampanja je, naravno, dobrovoljna, iako "svaki put kada se kampanja sterilizacije sprovodi u velikim razmerama, ona neizbežno nosi prinudni karakter", izjavio je predsednik američkog "Instituta za istraživanje stanovništva" Stiven Mošer. On smatra da će "posledice na život porodica i razvoj ekonomije Ruande biti prilično osetne" i da je to "najbolji način" za zaštitu od SIDE. Pri tome, on je, izgleda, zaboravio da zakoni SAD zabranjuju finansiranje prinudnuh abortusa i sterilizaciju.
Ovo su samo mali primeri genocida nad stanovništvom koji se u ovom trenutku vrši u raznim delovima sveta. Ni za koga nije tajna da su u istoriji, u ratovima za resurse, sva sredstva dozvoljena. Ipak, treba podsetiti, da je prinudna masovna sterilizacija objavljena zločinom protiv čovečnosti i potpada pod jurisdikciju Međunarodnog krivičnog suda.
Milena Cmiljanić,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/~I*R*O*M*I~/ss-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















