Arktik — teatar borbe za resurse
Prijava za utvrđivanje granica ruske ekonomske zone u Arktiku biće poslata u UN 2015. godine. Ovo je saopštio ministar za prirodne resurse Sergej Donskoj na konfrenciji za štampu u sredu u MIA Rosija sevodnja.
Manifestacija je bila posvećena Danima Arktika koji se obeležavaju u Moskvi od 19. do 21. maja.
Najseverniji region planete poslednjih godina postao je zona budne pažnje ne samo akrtičkih država, već i zemalja dalekih od Arktika. Ovaj interes je jasan: ledovi zbog globalnog zagrevanja brzo se povlače, otvarajući mogućnosti za razradu bogatih nalazišta nafte i gasa. Pored toga, postoji perspektiva da se čitave godine koristi Severni morski put, što će biti smanjiti vreme prevoza tereta.
Tako da Arktički savet koji su prvo stvorile priarktičke države, u psolednje vreme brzo se popunjava posmatračima. Među njima su takve ”hladne” zemlje kao što je Španija, Indija i Francuska — se one imaju svoje planove za Arktik. U idealnoj sitauciji većina posmatrača htela bi da da severnom regionu neki međunarodni status, da ga učini zonom opšteg korišćenja. Svi ovi faktori su odraz borbe za resurse, koja se danas vodi u svetu, istakao je zamenik predsednika Saveta Federacije Vjačeslav Štirov.
- Broj stanovnika raste, potrebe se šire. Nade da će se pojaviti principijalno novi izvori energije uglavnom se ne opravdavaju. Zato se vodi borba za resurse po čitavoj zemljinoj kugli. Arktik je relativno neosvojena teritorija, za sada je nejasan njen pravni status. Zato on privlači pažnju mnogih zemalja sveta, na toj osnovi se pojavljuju pitanja vezana za zaštitu naših interesa u akrtičkoj zoni.
Rusija koja ima najdužu arktičku granicu, planski brani svoja prava na posebnu arktičku ekonomsku zonu. Još jedna prijava će uskoro stupiti u Komisiju UN za granice epikontinentalnog pojasa, izjavio je ruski ministar prirodnih resursa Sergej Donskoj.
- Ove godine moramo da završimo čitav pripremni deo za prijavu UN o akrtičkim granciama Rusije, i sledeće godine ćemo predatu ovu prijavu. Mislim da svi dobro shvataju: Arktik u svakom slučaju zahteva napore mnogih zemalja. Bez Rusije je nemoguće njegovo osvajanje. Arktička teritorija Rusije je najveća, i iskustvo, i mogućnosti, i nuklearna flota su najefikasniji. U svakom slučaju Rusija igra ključnu ulogu. Važni su i napori na konsolidaciji svih organa vlasti. Stvara se vladina komisija koja će biti odgovorna za Arktik.
2001. godine Rusija je podnela opštu prijavu za priznanje epikontinentalnog pojasa za rusku teritoriju: ona se ticala kako Ohotskog mora, tako i arktičkog dela. 2004. godine doneto je rešenje da se ove prijave podele. Rešenje povodom Ohotskog mora je dobijeno krajem prošle godine: 52 hiljade kvadratnih kilometara u srednjem delu ovog mora uključeno je u sastav ruskog priobalnog pojasa. To znači da Rusija ima izuzetna prava na resurse morskog dna na toj teritoriji. Sada Moskva namerava da predtavi dokaze da je nastavak ruskog kontinenta još više od milion kvadratnih kilometara akvatorijuma, sa podvodnim grebenima Mendeljejeva i Lomonosova.
Dani Arktika koji će biti održani u Moskvi 19-21. maja, priređeni su povodom profesionalnog praznika ruskih polarnih istraživača. Praznik je utvrdio predsednik Rusije 2013. godine.
Igor Silecki,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/Vladimir Trefilov/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Arktik
- geopolitika
- resursi
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »















