Da li će Srbija postati most za Rusiju i EU?
Završena dvodnevna poseta Moskvi premijera Aleksandra Vučića bila je probojna. Stranama je pošlo za rukom da ucaglase sva sporna pitanja koja se tiču učešća Srbije u projektu Južni tok, a srbski premijer je podvukao zainteresovanost za razvoj saradnje sa Rusijom. Temu nastavlja naš analitičar Peter Iskenderov.
Međunarodnu pozadinu na kojoj su se odvijali rusko-srbski pregovori na vrhu (a sprskog premijera je primio ne samo njegov ruski kolega Dmitrij Medvedev, već i predsednik Vladimir Putin), teško je nazvati povoljnom. Poslednjih nedelja Zapad je ojačao pristiak na Beograd kako bi ga naterao da se pridruži zajedničkom antiruskom horu snakcija.
Ipak objektivna situacija kako u Srbiji, tako i u EU (gde je ona zvanični kandidat) objektivno zahteva ne ucenu, već saradnju. Nije slučajno Srbija u poslednje vreme pokazala spremnost i mogućnost da postane ”most” u odnosima Moskve i Brisela. I sa ove tačke gledišta reči premijera Vučića o tome da je on ”veoma zadovoljan” posetom Rusiji ne deluju kao preterivanje.
Nesumnjivo, glavni rezultat pregovora Vučića u Moskvi je bilo regulisanje svih spornih pitanja koja se tiču učešća Srbije u projektu opremanja gasovoda Južni tok. Na kraju već 8. jula uveče kompanija South Stream Serbia AG i ruska OAO Centrgaz potpisale su u Beogradu ugovor za izgradnju magistralne deonice gasovoda na teritoriji Srbije u vrednosti od oko 2,1 milijarde evra. Kompanija Centrgaz koja je član grupe Gasproma, ranije je osvojila odgovarajući tender. Kako je objasnio Aleksandar Vučić, 50% građevinskih i 40% ostalih radova u okviru realizacije projekta na teritoriji Srbije će realizovati srpske kompanije, što će im omogućiti da zarade oko 350 miliona evra. Tako da u rusko-srbskim odnosima tesno se prepliću politički i ekonomski interesi — istkla je u razgovoru za Rosiju sevodnja ekspert Centra za savremenu balkansku krizu Instituta za slavistiku RAN Ana Filimonova:
- Ekonomski interesi Rusije i Srbije će biti zaštićeni. Reč je o projektima zaista globalnog značaja. Oni ne samo da su ekonomski značajni za srpsku stranu, već i u širokom pogledu označavaju jačanje pozicija Rusije.
Rusko-srbska sradnja ima opšteevropsku dimenziju ne samo u energetici. Ministar za vanredne situacije Rusije Vladimir Pučkov je pozvao EU da formira globalni sistem suprotstavljanja vanrednim situacijama na osnovu ruskog iskustva i šire iskoristi mogućnosti rusko-srbskog humanitarnog centra u gradu Nišu.
Razume se, učesnici srbsko-ruskih pregovora nisu mogli da zaobiđu za Beograd bolan problem Kosova. Jer mnogi u Srbiji su posumnjali u doslednost ruskog stava posle pridruživanja Krima Rusiji. Ipak tačka gledišta Rusije o nepriznavanju samoproglašene kosovske nezavisnosti ostaje nepromenjena. ”Veoma sam vam zahvalan za pomoć po pitanju Kosova i Metohiji koju od vas dobijamo, i veoma sam vam zahvalan za to što želite da nastavite da razvijate sa nama ekonomske odnose” - ove reči premijera Vučića upućene predsedniku Putinu služe kao najprecizniji rezime rusko-srbskih pregovora.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Zapad se priprema za rat punog obima do 2030. godine, izjavio je zamenik ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško...
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ostale novosti iz rubrike »














