Turska kao izazov za EU
Predsednički izbori u Turskoj koji predstoje 10. avgusta odlikuju se time što se prvi put sprovode opštim glasanjem, kao i predvidivošću pobednika. Glavna intriga sastoji se u tom eda li će aktualni premijer Redžep Tajip Erdogan pobediti u prvom krugu. Ipak izazovi koji potiču od ove pobede imaju globalniji karakter.
Aktivna spoljna politiku koju poslednjih godina vodi Turska u celini se bazira na dve osnovne koncepcije – panturkizmu i neoosmanizmu. To znači obnovu ekonomskog i političkog uticaka Ankare na svim teritorijama bivše Oslanske imperije, uz istovremeno jačanje veza sa tjurkskim, a u širem planu muslimanskim svetom. Ideolog spoljnopolitičkog kursa zemlje, ministar inostranih poslova Ahmet Davutoglu, smatra savremenu Tursku srcem Evroazije i centralnom zemljmom novog evvroazijskog poretka. Šef diplomatije, koristeći svetsku podršku Erdogana, smatra da je neophodno sprovoditi spoljnu politiku Ankare na više nivoa. Radi toga treba postepeno slabiti veze sa SAD i NATO-om koje ranije nisu bile podvrgavane sumnji, razvijati tešnju saradnju sa Rusijom i Kinom, kao i sprovoditi aktivniju samostalnu politiku na Bliskom i Srednjem Istoku i na postsovjetskom prostoru.
U tome su odigrala svoju ulogu i nepromišljena dejstva SAD i NATO-a u bliskoistočnom regionu koja su naterala turske vlasti da se zamisle čak o budućem formatu sopstvene države. Reč je između ostalog o krajnje bolnom za Tursku kurdskom problemu – objasnio je za Glas Rusije direktor istraživačkog centra Bliski Istok – Kavkaz Međunarodnog instituta najnovijih država u Moskvi Stanislav Tarasov.
- U regionu se pojavio takozvani faktor iračkog Kurdistana koji u suštini vodi nezavisnu ili skoro nezavisnu politiku u odnosu na centralne vlasti u Bagdadu. Sirijski, turski i irački Kurdi koji žive u susednim regionima u principu koriste autonomni položaj. U samoj Turskoj može da bude realizovan sledeći scenario: prvo autnomizacija regiona naseljenih Kurdima, zatim formiranje „Velikog Kurdistana“.
Nije tajna da se aktivizacija kurskog faktora desila posle vojnog mešanja SAD i u Iraku. Ne čudi što je Turska u poslednje vreme počela da vodi samostlaniju politiku u regionu. Ankara se takođe pokazala kao aktivni i dosledni partner Rusije u realizaciji energetskih projekta od regionalnog značaja – između ostalog na izgradnji gasovoda Južni tok i Plavi tok. Evropa žanje plodove svoje razjedinjenosti – istakao je u razgovoru za Glas Rusije prvi zamenik generalnog direktora ruskog akcionerskog društva Fortum, bivši predsednik Ruskog gasnog saveza Sergej Čižov.
- One zemlje koje neposredno rade sa Gaspromom, za razliku od rukovodstva EU, zainteresovane su za skoriji završetak izgradnje gasovoda Južni tok. To svedoči o tome da se Evropa ne samo i dalje nalazi u stanju krize, već da je uz to i razjedinjena.
A „sankciona histerija“ koja trenutno vlada na zapadu otvara za saradnju Turske i Rusije nove mogućnosti. Nije slučajno što po saopštenju Rosseljhoznadzora, odgovarajući resori dve zemlje aktivno razmatraju pitanja uvežanja isporuka voća i povrća iz Turske u Rusiju. Turska i Rusija: zdravo prijateljstvo – tako je u svom nedavnom članku vrlo tačno okarakterisalo rusko-truske odnose tursko izdanje Star gazete. za EU predstojeća pobeda Redžepa Tajipa Erdogana će postati još jedan ozbiljan geopolitički izazov.
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: REUTERS/Murad Sezer Predsednički izbori/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















