Novorosija je u stanju da do zime uzme Kijev, ali joj sada treba da brzo ugrozi Harkov
U glavnom gradu Belorusije, Minsku, 26. avgusta treba da se održi susret glavne „trojke” Carinske unije - predsednika Rusije, Belorusije i Kazahstana - sa rukovodstvom EU i Petrom Porošenkom koji će predstavljati Ukrajinu.
... Lideri Carinske unije (CU) imaće susret sa političarima sa problematičnim statusom.
Porošenko ima uslovnu legitimnost, a Rusija ga nije definitivno priznala za predsednika Ukrajine. Treba dodati i da on u potpunosti ne kontroliše situaciju čak ni na teritorijama koje formalno priznaju njegovu vlast.
Odlazeće figure, Baroza i Ešton, koje će predstavljati EU, do kraja godine će zameniti nove evropske birokrate.
Ovome treba dodati da su oba ova EU političara lično umešana u organizovanje državnog prevrata u Ukrajini i da daju aktivnu podršku politici rusofobije i genocida nad Rusima koju sprovodi kijevska vlast.
Faktički ovlašćeni i odgovorni rukovodioci (Putin, Nazarbajev, i Lukašenko) imaće susret sa ljudima koji ni jednom nisu primećeni u poštenom izvršavanju preuzetih obaveza, čak ni onda kad su imali realne mogućnosti da to učine. Ovog puta, to isto EU-ukrajinsko predstavništvo, na samitu može samo da obećava, ali ne poseduju realne poluge da svoja obećanja pretvori u život.
Države-članice EU zabrinute su zbog svojih gubitaka uslovljenih ruskim kontrasankcijama, kao i velikom verovatnoćom prekida tranzita gasa preko Ukrajine u zimskom periodu.
Da je ta pretnja realna, svedoči i činjenica da je Gazprom, bez obira što je Kijev odustao da plati potrošeni gas, u potpunosti za mesec jul izmirio obaveze za tranzit gasa i to svima glasno saopštio. To je učinjeno da Ukrajina ne bi imala nikakav legalni povod da rusku stranu optuži za prekid tranzita i prigovori joj za neizvršene obaveze.
Ovo znači da Moskva unapred sprema neoborive dokaze da je Kijev kriv za prekid tranzita (na zimu), a EU to odlično razume. Očigledno je da je u planu da zbog toga u pregovorima učestvuje evropski komesar za energetiku Ginter Etinger (istina, i njemu uskoro ističe mandat).
Ako su Barozo i Ešton zaista zainteresovani za raspravu o sporazumu o asocijaciji (isključivo iz ličnih razloga, s ciljem da delimično operu izuzetno lošu reputaciju koju im je donela i ukrajinska kriza), onda su vodeće države EU zainteresovane da razmotre konkretna pitanja, kao što su sankcije, tranzit gasa i rešavanje ukrajinske krize kao obaveznog uslova da se reše dva pomenuta problema. Samo, države-članice EU, za razliku od evrobirokrata, neće biti predstavljene na samitu.
To znači da stav EU ni izdaleka neće biti tako povoljan prama Rusiji kao kad bi EU bila predstavljena šefovima vodećih država (Nemačke, Francuske i Italije).
Takođe je karakteristično da predsednik Putin ne treba da očekuje ni jednoznačnu podršku svojih kolega iz Carinske unije.
Stav Nursultana Nazarbajeva je tokom čitavog razvoja ukrajinske krize bio pažljiv, uzdržan i upadljivo neutralan.
Aleksandar Lukašenko, koji tokom cele poslednje decenije trguje sa svima, tako štiti tradicionalno dosledni stav beloruske politike. On je formalno takođe neutralan, ali se trudi da zbog određenih prozapadnih i proukrajinskih izjava kod sebe i unutrašnjih prilika, stimuliše Rusiju da mu da još koji trgovinsko-ekonomski mito.
Zato Vladimir Putin ne treba da računa na aktivnu podršku kolega iz CU.
Sve u svemu, pitanja koja interesuju Rusiju na ovom samitu - a priori ne mogu biti rešena, dok će predsednik Rusije omogućiti drugorazrednim evropskim političarima i njima prišljamčenom Porošenku da se malo izreklamiraju.
U takvim uslovima, smisao učešća Vladimira Putina na skupu u Minsku uklapa se u okvire smirivanja saveznika iz Carinske unije koji osećaju nemir povodom nagle promene ruske spoljne i ekonomske politike (principijelno Kazahstan ne može ništa više uznemiriti od perspektive tesnog rusko-kineskog vojno-političkog i ekonomskog saveza).
Ipak, predsednik Rusije je sam protiv zbijenog evro-ukrajinskog fronta oslonjenog na dobronamernu neutralnost Kazahstana i Belorusije koja se svima dodvorava.
U takvim okolnostima, pregovaračka pozicija Rusije neizostavno će biti izložena konsolidovanom pritisku, dok informativna slika sa samita po predsednika RF može biti daleko od dobitne.
Raspored karata jedino može da popravi nagla izmena situacije na frontovima Novorosije.
Trenutno su ustanici praktički zaustavili invaziju kijevske kaznene ekspedicije i u lokalu veoma uspešno izvode značajne kontranapade. U takvom režimu delovanja, potpuno su u stanju da zadave i Kijev do zime, ali zasad su njihovi uspesi isuviše mali da presudno utiču na tok minskog susreta.
Međutim, ako bi ustanici uspeli da probiju liniju fronta hunte i počnu ozbiljnu ofanzivu (makar da dovedu u pitanje Harkov), antiruska igra u Minsku bila bi slomljena, a njeni učesnici bi morali brzo da prave novi dnevni red.
Ostaje pitanje: da li su ustanici spremni (moralno i fizički) za ovako odlučnu ofanzivu, pogotovo što su im rokovi za pripremu veoma kratki?
Autor: Rostislav Išćenko, predsednik Centra za sistemske analize i prognoze
- Izvor
- Fakti, foto: Fakti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Američki predsednik je, kako se navodi, pozvao izraelskog premijera da ne pokreće ponovo rat punih razmera sa Iranom....
Biro Skupštine država članica Međunarodnog krivičnog suda (MKS) suspendovao je tužioca Karima Kana, koji je optužen za seksualno uznemiravanje, navodi se u saopštenju za javnost organizacije. Kan je svojevremeno...
Izjava američkog sekretara za rat usledila je u trenutku kada se Brisel priprema da sprovede najambicioznije migracione reforme u poslednjih nekoliko godina....
Na redovnom brifingu vanredno održanom 4. juna pod krovom Sanktpeterburškog međunarodnog ekonomskog foruma, i koji je u najvećem delu bio posvećen terorističkom zločinu kijevske hunte u Starobeljsku, Marija Zaharova...
Ukrajina nije spremna da postane deo EU zbog veličanja nacističkih saradnika, izjavio je Karol Navrocki...
Ostale novosti iz rubrike »















