29.06.2017. god.
Prema odluci Arbitražnog suda Slovenija nije dobila izlaz u međunarodne vode, ali je dobila veliku većinu Piranskog zaliva, dok je kopnena granica Slovenije i Hrvatske većinom nesporna. "Indeks" javlja da ovom presudom Slovenija dobija tri četvrtine Piranskog zaliva.
Čitanje presude počelo je navođenjem delova i načela arbitražnog sporazuma Hrvatske i Slovenije sklopljenog 2009. godine. Čitanje presude predviđeno je do 16.00 časova.
Govoreći o regiji Mure predsedavajući suda Žilber Gijom je rekao da se međunarodna granica poklapa s katastarskim. U vezi s granicama na području Novakovca, Podturne i Pince države se ne slažu pa Sud zaključuje da se tamo treba slediti katastarska granica iz 1956. godine. Što se tiče Murskog Središća granica je na sredini Mure, prenosi HRT.
Osvrćući se na Svetu Geru Gijom je rekao da se katastarske granice poklapaju.
Razmatrajući hrvatski zahtev da nijedan slovenački entitet ne sme da ostane u postrojenju na Svetoj Geri u hrvatskoj opštini koja se tamo nalazi, Sud navodi da je to deo hrvatske teritorije, ali nema jurisdikciju nad slovenačkim civilnim i vojnim osobljem na tom području.
Granica u Istri sledi Dragonju i završava se na sredini kanala Sv. Odorika što bi trebalo značiti da istarski zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje, kao i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.
Velika većina Savudrijske vale pripada slovenačkoj strani.
Čitanju odluke u sudnici prisustvuje šef slovenačke diplomatije Karl Erjavec dok predstavnici Hrvatske nisu prisutni, u skladu sa odlukom Hrvatskog sabora iz jula 2015. o povlačenju iz arbitraže zbog "teške povrede arbitražnog postupka".
Hrvatski sabor je tada Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rešavanju spora, pošto je ocenjeno da je arbitražni proces nepovratno kompromitovan kada je otkriveno da su se slovenački predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i službenica slovenačkog Ministarstva spoljnih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenačkih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudija.
I Sekolec i Drenik su se posle toga povukli a Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na član 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove "teške povrede".
Hrvatska vlast i opozicija uoči objavljivanja odluke bili su jedinstveni u stavu da je arbitražni sporazum za Hrvatsku "mrtvo slovo na papiru" i da na miran i trezven način treba tražiti drugi način rešavanja teritorijalnog spora vezanog za morsku granicu.
Slovenija je, s druge strane, saopštila da se odluka arbitražnog suda o graničnom sporu mora poštovati.
