Bombardovanjem se oslobađali nuklearnog otpada
Piše dr Nina Drndarski, dipl. inž.
Posle za Srbiju i srpski narod tragičnog NATO bombardovanja, u martu 1999, u medijima se vode jalove polemike. NATO lobisti i tzv. NVO zastupaju stanovišta da je bombardovanje bilo neophodno i da posledice nisu štetne. Sa druge strane, grupa lekara pokušava da dokaže da se u proteklih 18 godina povećava smrtnost od malignih bolesti kao posledica NATO intervencije nazvane „milosrdni anđeo”, dok nauka uglavnom poslovično ćuti, a zapadne kolege na moja direktna pitanja kažu da o tome neće da razgovaraju, jer je to političko pitanje.
U davnom 16. veku je Fransis Bekon ukazao da čovek ima problema sa istinom: „Čovek lako naginje preziranju istine zbog prepirki koje je okružuju i misli da su svi u zabludi jer se nikada ne mogu složiti”! Za razliku od Bekona, koji se zalagao za istinu, savremeni neoliberalni filozofi tvrde da istina ne postoji, niti realnost, odnosno sve je relevantno i moguće, pa je i odlaganje radioaktivnog i hemijskog toksičnog otpada u obliku raznih projektila po izabranim narodima sasvim normalno i dovitljivo, jer je odlaganje otpada po naučnotehničkim metodama preskupo.
Međutim, kada bi se NATO udruženi poduhvat u Srbiji i drugim delovima sveta stručno razmotrio i sa stanovišta rukovanja i odlaganja radioaktivnog i hemijskog toksičnog i kancerogenog otpada, lako bi se ustanovila nepobitna istina da je glavni cilj bio oslobađanje od ogromnih količina osiromašenog uranijuma, koji je, opet nepobitna istina, radioaktivni otpad iz nuklearnih elektrana udruženih članica – na najjeftiniji način.
Da ne bude dilema, argumente u polemikama potrebno je podupreti obimnom stručnom dokumentacijom i međunarodno usvojenim konvencijama i verifikovanim i ratifikovanim regulativama o rukovanju i odlaganju radioaktivnog i hemijskog toksičnog i kancerogenog otpada, koja je dostupna u IAEA, NEA, OECD i dr.
Izgradnja odlagališta za bezbrojne tone dugovečnog i opasanog radioaktivnog i hemijskog otpada basnoslovno je skupa, čak i za bogate i civilizovane zapadne države, pa bi odšteta upućena državama koje su poslužile kao odlagališta otpada mogla da bude proračunata i prema količinama „darivanog” radioaktivnog i hemijskog otpada.
Neophodno je podržati inicijativu dr Grujičić da se dokumentovano dokažu posledice odlaganja otpada u obliku bombi i drugih projektila u našoj zemlji, jer je opet nepobitna istina da zapadni prijatelji poseduju još mnogo stotina hiljada tona radioaktivnog i hemijskog otpada za koji se traže hitna i jeftina rešenja!
dr Nina Drndarski, dipl. inž., naučni savetnik,
Politika
- Izvor
- Grafit u Beogradu, foto: A. Vasiljević / Politika/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Boravak u velikom gradu često nosi izazove koji mogu uticati na ukupni doživljaj putovanja ili poslovnog dolaska. Tempo života, saobraćajna opterećenja i rasprostranjenost urbanih sadrž...
Poslovni putevi često nose dozu užurbanosti, rasporeda koji se menja u ...
Priprema deteta za letovanje na moru može biti uzbudljiva, ali i stresna aktivnost za roditelje, pogotovo ako je to prvo putovanje sa mališanom. Ključ je u tome da se...
Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop...
Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop...
Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...
Ostale novosti iz rubrike »
















