Sedam čuda Srbije
Uz sve hvale i pohvale za Magazinovu akciju, dipl. inž. Mirjana Stojanović iz Beograda od prirodnih vrednosti glasa za Đerdapsku klisuru i Nacionalni park „Đerdap“, Staru planinu, Đavolju varoš, Taru i kanjon Drine. Što se graditeljskih čuda tiče, naša čitateljka glasove daje beogradskom hramu sv. Save, Kalemegdanu, Lepenskom viru i posebno HEPS Đerdap.
Jelena Čeperković, profesor iz Vrnjačke Banje, piše da je sigurna da liste sedam prirodnih i sedam graditeljskih čuda neće biti lako napraviti jer je „Srbija zemlja male površine, ali ima toliko toga što je vredno pažnje i divljenja“. Listi dosadašnjih predloga ona dodaje manastir Mileševu i fresku Beli anđeo, koju zbog lepote i umetničke vrednosti mnogi smatraju srpskom Mona Lizom.
Za našeg čitaoca mr Ranka Ivkovića iz Beograda dileme nema – isposnica Sv. Save, pećinski kompleks ozidan krajem 12. veka u litici na planini Radočelo, visoko iznad reke Studenice, jedno je od najčudnijih i najzanimljivijih mesta u Srbiji, koje zbog svog izgleda, istorijskog i kulturnog značaja zaslužuje da bude uvršćeno u sedam čuda Srbije.
Akcija birajmo sedam prirodnih i graditeljskih lepota je svojevrsno putovanje kroz Srbiju i njenu istoriju, a na tom proputovanju svojim tekstom i fotografijama Ivan Čančar iz Novog Beograda nas je odveo do Rajačkih pivnica. Iznad sela Rajac, u blizini Negotina, postoje pivnice rajačke. To je kompleks vinskih podruma: njih 270, nekad ih je bilo preko trista. Građeni su od tesanog kamena, od brvana ili bodrika. Zbog održavanja stalne temperature, podrumi su od jedan do dva metra ukopani u zemlju, dok su na spratu prostorije za boravak vinogradara u doba berbe i negovanja vina. Kuće su ušorene i povezane uskim kratkim sokacima i trgovima. To je istinski mali kameni grad u kom se pravi i čuva vino. Svaki putnik namernik može da svrati u neku od pivnica i proba vino koje se još uvek proizvodi po starim tradicionalnim recepturama.
Poznato je da vinogradarstvo u Timočkoj krajini ima dugu tradiciju. Za vreme rimskog cara Marka Aurelija na ovim prostorima je uzgajana vinova loza koja je davala odlična, visokokvalitetna vina, a kada je početkom 19. veka filoksera (bolest vinove loze) poharala većinu vinograda u Evropi, krajinska vina izbijaju u prvi plan.
Nekada se vino pravilo u preko trista pivnica, danas funkcioniše svega šezdesetak. Bila bi ogromna šteta, pravo „čudo“ da zbog ljudskog nemara i nezainteresovanosti pivnice zauvek nestanu i tako buduća pokolenja nepravedno budu uskraćena za saznanje o starom vinskom kamengradu, delu blistave istorije i tradicije spravljanja bogovskog napitka.
- Izvor
- Magazin
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Boravak u velikom gradu često nosi izazove koji mogu uticati na ukupni doživljaj putovanja ili poslovnog dolaska. Tempo života, saobraćajna opterećenja i rasprostranjenost urbanih sadrž...
Poslovni putevi često nose dozu užurbanosti, rasporeda koji se menja u ...
Priprema deteta za letovanje na moru može biti uzbudljiva, ali i stresna aktivnost za roditelje, pogotovo ako je to prvo putovanje sa mališanom. Ključ je u tome da se...
Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop...
Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop...
Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...
Ostale novosti iz rubrike »
















