Početna stranica > Novosti

Nejednoznačni saveti Saveta Evrope

Nejednoznačni saveti Saveta Evrope
05.05.2014. god.


Na današnji dan pre 65 godina bio je osnovan Savet Evrope. Trenutno on spaja 47 zemalja, od njih 28 su istovremeno članice EU. Pored toga, značajni deo članova Saveta Evrope članovi su NATO-a. Data okolnost u mnogome je uslovila slabost Saveta Evrope, učinivši ga taocem geopolitičkih igara, smatra naš komentator Petar Iskenderov.

Osnovni dokumenti Saveta Evrope bili su potpisani 5. maja 1949. godine u Londonu od strane 10 država — Belgije, Danske, Irske, Italije, Luksemburga, Holandije, Norveške, Velike Britanije, Francuske i Švedske. Među njima nije bilo Nemačke — ali upravo pomirenje sa bivšim neprijateljem je bilo proglašeno kao jedan od glavnih ciljeva Saveta Evrope. Nije slučajno sedište bilo otvoreno u Strazburu — francuskom gradu na granici sa Nemačkom, za čije posedovanje vodilo se mnogo ratova. Povelja Saveta Evrope je proglasila za njegov glavni cilj ”realizaciju tešnjeg saveza između njegovih članova radi zašite i popularizacije ideala i principa koji predstavljaju zajedničko nasleđe i doprinos njihovom ekonomskom i socijalnom progresu”.

Tokom kasnijih decenija dati cilj formalno ostaje u centru pažnje Saveta Evropa — ali sa jednim ključnim izuzetkom. Radi se o tome što u datu organizaciju nisu ulazile zemlje socijalističkog bloka. Znači, one su bile lišene mogućnosti da vode dijalog o opšteevropskim problemima. Uz to u uslovima konfrontacije dva sistema osnovne poluge u evropskih strukturama nalazile su se u rukama NATO-a — stvorenim praktično istovremeno sa Savetom Evrope. Ova okolnost uslovima je ”sekundarnost” i okrnjenost Saveta Evrope koji je postao institucionalna karika antisovjetske kampanje koju su inicirale SAD i njihovih zapadnoevropski saveznici — podsetio je u razgovoru za Glas Rusije ruski diplomata, profesor Valentin Falin:

- Odgovarajući kurs bio je zauzet odmah posle smrti predsednika SAD Ruzvelta. 1946. godine administracija novog predsednika Trumana je donela odluku da ma kakvu politiku da vodi SSSR, samo postojanje Sovjetskog Saveza nespojivo je sa interesima američke nacionalne bezbednosti. Nazivaćemo stvari svojim imenom: to je ponavljanje Hitlerove teze.

90-ih godina kada je u Savet Evrope ušla Rusija, države Centralne i Istočne Evrope, situacija je, kako je izgledalo, počela da se menja. Ali ne zadugo. Zaoštravanje globalne konfrontacije je vratilo Savet Evrope u prethodni sistem koordinata — kada su ga određene zapadne snage kroistile u sopstvene geopolitičke svrhe. Pri tome raste konflikt između institucija u samom Savetu Evrope. Lideri evropskih država, po pravilu, ispoljavaju sklonost ka zajedničkoj evropskoj saradnji i uključivanjuRusije u odgovarajuće procese, dok obični poslanici Parlamentarne skupštine SE vežbaju antiruske fobije.

Aktualna situacija oko Ukrajine to je očigledno zafiksirala. Lideri Saveta Evrope reklo bi se pokušavaju da zauzmu objektivan stav, kritikujući između ostalog i vlasti Kijeva. Tako predsednik Parlamentarne skupštine SE An Braser poziva sve strane na deeskalaciju stanja, prekid svih provokacionih nasilnih dejstava i poštovanje ženevskih sporazuma. Ali istovremeno Parlamentarna skupština SE donosi rezolucije o sankcijama, polagajući odgovornost za divljanje anarhije i neonacizma u Ukrajini na Rusiju. Jasno je da slična ”eiplepsija” kada različiti rukovodeći centri izdaju naredbe koje se isključuju, još više diskredituje Savet Evrope. I ne radi se samo o samim poslanicima, već i o metodici pripreme odgovarajućih izveštaja koji se odlikuju ”selektivnim” prilalom — istakao je u razgovoru za Glas Rusije predsednik Ruskog instituta za nacionalnu strategiju Mihail Remizov:

- U centru pažnje autora ovakvih referata po pravilu nalazi se ograničeni krug lica i struktura koje su partneri zapadnih nevladinih organizacija. Zapad se tradicionalno orijentiše upravo na ove persone i organizacije. A na mnoge druge presedane, između ostalog na kršenje ljudskih prava, ne obraća ni malo pažnje.

Treba istaći još jednu karakteristiku u savremenoj delatnosti Saveta Evrope. Pozabavivši se geopolitičkim bitkama, ova organizacija je faktički prepustila same sebi druge probleme u svojim sopstvenim redovima. Generalni sekretar Saveta Evrope Turbjern Jagland u svom poslednjem referatu samokritično je priznao postojanje u Evropi ”najveće posle hladnog rata krize ljudskih prava”. U dokumentu se ističe da ozbiljna kršenja ljudskih prava među kojima su korupcija, trgovina ljudima, rasizam i diskriminacija, i dalje postoje u čitavoj Evropi.

Što se tiče efektivnosti antiruskih sankcija, evo svedočenja analitičara globalnih tržišta kompanije Alpari Krejga Erlama. ”Mi smo već videli koliko su neefikasne date sankcije” — podvukao je on u intervjuu Asošijeted Pres i ironično dodao: Ako narednih nedelja mi budemo videli nove slične sankcije, investitori će biti zadovoljni.

Petar Iskenderov,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: Flickr.com/WSCF Europe/cc-by/ vostok.rs
  • Povezane teme
  • EU


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

 Boravak u velikom gradu često nosi izazove koji mogu uticati na ukupni doživljaj putovanja ili poslovnog dolaska. Tempo života, saobraćajna opterećenja i rasprostranjenost urbanih sadrž...


 Poslovni putevi često nose dozu užurbanosti, rasporeda koji se menja u ...

Priprema deteta za letovanje na moru može biti uzbudljiva, ali i stresna aktivnost za roditelje, pogotovo ako je to prvo putovanje sa mališanom. Ključ je u tome da se...


Aerodromi su ogromne vazduhoplovne luke, uglavnom biseri metrop...

Najposećenija banja među domaćim turistima, i po mnogima najlepša, već decenijama unazad nosi nadima Kraljica banja. Vrnjačka Banja je jednako posećena kako među mlađom pop...


Ako prvi put posećujete Beograd i želite da za kratko vreme steknete uvid u burne istorijske periode koje su se odrazile na njegov današnji izgled, možda je najkraći put...


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA