Mesto mladenačkog ispita
Kao mnogi naši manastiri i Jošanica je dobila ime po reci, koja protiče pored. Ali, u ovom kraju postoji predanje koje kaže da su i manastir i reka dobili ime po isposniku Joši, koji se podvizavao u pećini ispod brda Šarenika, koja i danas postoji. Odakle je došao i šta se sa njim dogodilo, ne zna se. Ostaje samo priča da je bio prvi stalni stanovnik ovoga kraja. Od meštana Prnjavora može da se čuje i priča da je neko iz pratnje kneza Lazara, možda čak i on sam, ranio Jošu prilikom lova. Nesrećnog isposnika su preneli u neko malo sklonište na mestu gde je sada manastir, na kojem je on napustio ovaj svet a hram je kasnije podignut na mestu njegovog upokojenja. Legende se pamte i prepričavaju, a po ostacima živopisa i stilu gradnje hrama zaključuje se da je uzor njegove gradnje mogao da bude hram manastira Kalenić, građen u stilu moravske škole. Doduše, dosta pojednostavljenom.
![]() |
Potom dolazi učešće u Hadži-Prodanovoj buni i saradnja sa monahom Đenadijem iz Trnave, i dolazak kneza Miloša 31. jula 1815. godine na dogovor sa vladikom niškim Milentijem. Bila je to priprema za pregovore o miru izaslanika kneza Miloša i Marašli-Ali-Paše. Tu je 12. ili 13. avgusta 1815. godine sastavljena žalba (istanije), koja je upućena u Carigrad, u kojoj su opisana sva zlodela koja su Turci činili u Srbiji. U manastirskoj arhivi sačuvan je podatak da je tim povodom knez Miloš poklonio manastiru tri zvona (1832), ali su ona skinuta i odneta tokom Prvog svetskog rata. Nova su postavljena tek 1923. godine.
U manastirskoj porti nalazi se grobnica porodice Miloja Teodorovića, kneza i vojvode levačkog iz vremena Karađorđa, koji je rođen u jednom od susednih sela. Bio je vođa ustanka u ovom kraju. Miloje je bio i Milošev izaslanik pri zaključenju mira sa Marašli-pašom, zajedno sa Neofitom, kaluđerom iz manastira Nikolja na Ovčaru. Kažu da mu je često u goste dolazio pobratim hajduk Veljko, sa kojim je noću „vijao Turke po mahalama”.
U manastirskoj crkvi sačuvani su delovi živopisa, čije su popravke vršili bugarski i makedonski majstori. Među figurama se ističu članovi vlastelinske porodice, mogućih ktitora, jer se procenjuje da je ovaj živopis nastao oko 1400. godine.
Nije zaboravljen ni Joša sa početka priče. U priprati, živopis ukazuje na pustinjaka-svetitelja, što nas vraća na narodnu tvrdnju, da je ono što se priča, zaista i bilo.
- Izvor
- politika.co.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Rušenje objekta često se doživljava kao završetak jedne priče, ali u okviru gr...
Da li ste znali da mnogi gradovi danas naplaćuju parking čak i ispred zgrada koje nisu njihove? Stanari koji su platili svoje stanove i parking mjesta, sada se suočavaju sa...
Savremeno građevinarstvo više ne podrazumeva samo čvrstinu konstrukcije i funkcionalnost prostora. Danas se sve češće tra...
Novi Sad, smešten na obali reke Dunav, nudi savršenu ravnotežu između poslovnog uspeha i visokog kvaliteta života. On takođe predstavlja jedno od najvažnijih ekonomskih i kulturnih središta Srbije. U...
Terasa je produžetak vašeg životnog prostora, mesto gde se opuštate, uživate u jutarnjoj kafi ili provodite lepe trenutke s porodicom i prijateljima. Bez obzira na veličinu, terasa može postati...
Tehnologija je promenila način na koji se kupuju nekretnine. Nekada je proces kupovine stana zahtevao obilazak brojnih lokacija, neizvesne pregovore i dugotrajnu pretragu. Danas, digitalni alati omogućavaju efikasnije istraživanje...
Ostale novosti iz rubrike »






.jpg)











