Rusko njet Silajdžiću

Gruzija je pokušala od Vlade FBiH da kupi višecijevne raketne bacače.

To bi joj i pošlo za rukom da se u posljednjem trenutku nije umiješala ruska ambasada u BiH, pa je zvanični Tbilisi ostao bez željenih raketnih sistema "orkan", a budžet Federacije BiH bez 19 miliona dolara, koje je vlada Mihajla Sakašvilija bila spremna da plati.

"Orkani" su gruzijskoj armiji, po svemu sudeći, bili potrebni za obnavljanje borbenih dejstava protiv Južne Osetije i Abhazije. Prema izvoru "Fokusa" u specijalnim službama BiH, ruske diplomate su prije nekoliko mjeseci saznale da se sprema prodaja oružja Gruzijcima. Prema istom izvoru, prvobitno su se gruzijski generali spremali da u BiH kupe veliku partiju minibacača i optičkih nišana za njih.

- Najprije smo saznali da je ugovor već gotov za potpisivanje i da su "bosanski instruktori" već nekoliko puta posjećivali liniju razgraničenja između Gruzije i Abhazije, kako bi pripremili vježbu gađanja iz minobacača i gruzijskim oficirima obezbijedili "majstorsku klasu".

Po svemu sudeći Gruzijci su riješili da se ne zadovolje samo minobacačima, pa su njihovi emisari tokom juna ponovo posjetili BiH s ciljem da bi se dogovorili o kupovini "orkana" – otkrio je jedan iz te grupe oficira.

Ruski ambasador u Sarajevu Konstantin Šuvalov više puta je upozoravao vrh Federacije BiH da Moskva takvu kupoprodaju smatra nedopustivom. Osnovni argument Šuvalova bio je da su "orkani" ofanzivno oružje, a u crnomorskom-kavkaskom regionu godinama tinjaju gruzino-osetijski i gruzijsko-abhaski konflikt.

Efekat je ubrzo uslijedio jer ni jedno od tri nadležna ministarstva u Sarajevu, odbrane, spoljne trgovine i inostranih poslova, nije dalo saglasnost na ugovor s Gruzijom.

Kako je otkrio diplomata jedne arapske zemlje u BiH, posrednici između Bošnjaka i Gruzina bili su zapadni diplomatski krugovi. Ti krugovi su sugerisali da saradnja vojne industrije BiH s Gruzijom, uprkos protivljenju Rusije, nije zabranjena.

Uprkos tome, Šuvalov demarš je urodio plodom, a kao mogući razlog pominje se i što BiH za isporučeni prirodni gas Rusiji duguje približno 150 miliona dolara.

Inače u posljednje vrijeme dio bošnjačkog rukovodstva koji podržava SAD drži oštar antiruski kurs. Blagoslov za to stigao je od člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića i lidera Stranke demokratske akcije Sulejmana Tihića koji od svojih partijskih drugova inistiraju na pokušaju diskreditacije ruskih kompanija posebno onih koje su u ekonomiju BiH uložile stotine miliona evra.

Analitičari tvrde da je za Moskvu najprihvatljivija varijanta da dalje intenzivira ekonomsku i političku saradnju sa RS, a da kontakte s Federacijom BiH, čiji političari demonstriraju otvoreno neprijateljstvo prema Rusiji, treba odmah zamrznuti, ostavljajući na dnevnom redu samo pitanje o plaćanju 150 miliona dolara duga za gas.