Odljev mozgova iz Srbije - više od 30.000 stručnjaka napustilo zemlju

Pred Srbijom je još vrlo dug put do Europe i to je razlog zbog kojeg brojni mladi stručnjaci napuštaju zemlju.

Visokokvalifikovani stručnjaci najlakše dolaze do posla u Americi ili u Europi, no taj odliv mozgova teško pogađa srpsku privredu.

Kafići u središtu Beograda dupkom su puni - nagruvani jedni pored drugih, studenti tamo uživaju u svojoj poslijepodnevnoj pauzi. Ipak, mladi su nezadovoljni tempom kojim se Srbija transformiše.

Investicije iz inostranstva dolaze škrto zbog nestabilnosti političke situacije. Istina, životni se standard poboljšao, no nezaposlenost još uvijek iznosi 20 posto. Stopa inflacije spala je ispod 7 posto, ali privredni rast od 6 posto prilično je nizak.


Svaki treći mladi stručnjak želi napustiti Srbiju

U poređenju s 2000. godinom sadašnji je prosječni prihod od oko 300 eura porastao za šest puta. No niti ta pozitivna tendencija nije dovoljno snažna da zadrži najbolje snage u zemlji: prema podacima beogradskog instituta za međunarodnu politiku i privredu , svaki treći mladi ili inžinjer planira emigritati u neku od zemalja zapada.

Profesor Vladimir Grecic se bavi istraživanjima migracija u tom institutu:
" Razlozi su uvijek isti: viša primanja i bolji izgledi za karijeru. Nadali smo se da će se broj emigranata nakon 2000. godine smanjiti, ali na žalost još je mnogi onih koji žele otići:"


Samo tokom 90 godina Srbiju je napustilo 30.000 mladih ljudi s visokoškolskom diplomom, a u međuvremenu je njihov broj i znatno viši. To je ogroman gubitak za jedno društvo i njegovu privredu.

"Obrazovanje jednog inženjera stoji prosječno 300.000 dolara. Za oko 30.000 visokoobrazovanih to znači gotovo deset milijardi dolara koje su u Srbiji uožene za kvalifikaciju tih ljudi. Oni su trebali dati svoj doprinos privredi vlastite zemlje, a umjesto toga investiraju to u privredu druge zemlje."


Novac emigranata ipak se djelomično vraća u Srbiju. Pretpostavlja se da je tokom posljednjih 20 godina iz Srbije iselilo oko milion ljudi. Prema podacima Svjetske banke Srbi u dijaspori su 2004. godine svojoj rodbini u zemlji poslali ukupno 2 milijarde i 400 miliona dolara pomoći. Poređenja radi: te su godine strane investicje u Srbiji iznosile milijardu i 400 miliona dolara.


Prema rezultatima jednog istraživanja, preko 70 posto studenata u Srbiji nikada nije bilo u inostranstvu. Čak i da im uspije otići u inostranstvo, ne smiju imait previsoka očekivanja, upozorava profesor Grecic. I za imigrante vrijede ista pravila tržišne privrede i ne mogu svi računati s time da će naći željeni posao.