Početna stranica > Novosti
BUENOS AIRES - Predsednici država Južne Amerike prekjuče su na samitu južnoameričkih predsednika održanom u Argentinskom gradiću Bariloheu oštro osudili planove SAD da u Kolumbiji otvori sedam vojnih baza. Oni su, uz osudu, izrazili strahovanje da ovaj potez Vašingtona znači povratak američkom intervencionizmu i imperijalističkim navikama koje ova supersila decenijama neguje južno od svoje granice.
- Ovo je deo globalne strategije SAD, kojom oni pokušavaju da uspostave dominaciju nad celim svetom. Ovde je reč o sposobnosti da u bilo kojem trenutku pokrenu rat - rekao je predsednik Venecuele Ugo Čaves, obraćajući se skupu. - Baze u Kolumbiji, koja je dobila 5,5 milijardi dolara vojne pomoći od SAD, mogle bi da izazovu vetrove rata.
Deklaracija koju su doneli šefovi država, inače, ne sadrži odbacivanje samog ugovora Bogote i Vašingtona o instalaciji vojnih baza, pošto su morali da je potpišu svih 12 predsednika koji su prisustvovali samitu (Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela). Deklaraciju sa još težim rečima na račun Vašingtona predložio je predsednik Bolivije Evo Morales, a blokirao je Kolumbijac Uribe,
- Sve dok na tlu Južne Amerike postoje uniformisani i naoružani stranci, teško nam je i da pomislimo da bi nekad moglo biti dugotrajnog mira - rekao je Evo Morales, prvi urođenički predsednik Bolivije. - Sumnjam, i svi sumnjamo da će američko vojno prisustvo u Kolumbiji služiti „za borbu protiv droge“. Mi znamo da su oni tu da bi kontrolisali određene zemlje u okruženju.
I predsednici zemalja koje nisu potpuno okrenule leđa Vašingtonu, kao što su Brazil, Argentina i Čile, uputili su jasnu poruku da niko ne želi gomilanje trupa u regionu.
Predsednik Ekvadora Rafael Korea, predsedavajući Unije južnoameričkih nacija (UNASUR), rekao je da se mora pričati o tome kako je jedan postupak jedne suverene zemlje (Kolumbije) uticao na i destabilizovao ceo region, dok je simpatična predsednica Argentine Kristina Kirhner izjavila da „svi moraju da zauzmu zajednički stav da je nedopustivo da zemlja koja nije član UNASUR otvara vojne baze na teritoriji zemlje članice“.
Predsednik Kolumbije Alvaro Uribe, vidno neraspoložen i izolovan od ostalih učesnika skupa, ostao je tako usamljeni zaštitnik američkih interesa na jugu. Sama ta činjenica, smatraju analitičari, daleko je od toga da bude najveći Uribeov problem: njega uskoro čeka ozbiljan test pred sopstvenim narodom, koji je u velikoj većini izrazito protiv dolaska američkih marinaca u njihove gradove.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Šamar Vašingtonu
30.08.2009. god.
UGO Čaves: Ovo je deo globalne strategije SAD, kojom oni pokušavaju da uspostave dominaciju nad celim svetom Kristina Kirhner: nedopustivo da zemlja koja nije član UNASUR otvara vojne baze na teritoriji zemlje članice
BUENOS AIRES - Predsednici država Južne Amerike prekjuče su na samitu južnoameričkih predsednika održanom u Argentinskom gradiću Bariloheu oštro osudili planove SAD da u Kolumbiji otvori sedam vojnih baza. Oni su, uz osudu, izrazili strahovanje da ovaj potez Vašingtona znači povratak američkom intervencionizmu i imperijalističkim navikama koje ova supersila decenijama neguje južno od svoje granice.
- Ovo je deo globalne strategije SAD, kojom oni pokušavaju da uspostave dominaciju nad celim svetom. Ovde je reč o sposobnosti da u bilo kojem trenutku pokrenu rat - rekao je predsednik Venecuele Ugo Čaves, obraćajući se skupu. - Baze u Kolumbiji, koja je dobila 5,5 milijardi dolara vojne pomoći od SAD, mogle bi da izazovu vetrove rata.
Deklaracija koju su doneli šefovi država, inače, ne sadrži odbacivanje samog ugovora Bogote i Vašingtona o instalaciji vojnih baza, pošto su morali da je potpišu svih 12 predsednika koji su prisustvovali samitu (Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela). Deklaraciju sa još težim rečima na račun Vašingtona predložio je predsednik Bolivije Evo Morales, a blokirao je Kolumbijac Uribe,
- Sve dok na tlu Južne Amerike postoje uniformisani i naoružani stranci, teško nam je i da pomislimo da bi nekad moglo biti dugotrajnog mira - rekao je Evo Morales, prvi urođenički predsednik Bolivije. - Sumnjam, i svi sumnjamo da će američko vojno prisustvo u Kolumbiji služiti „za borbu protiv droge“. Mi znamo da su oni tu da bi kontrolisali određene zemlje u okruženju.
I predsednici zemalja koje nisu potpuno okrenule leđa Vašingtonu, kao što su Brazil, Argentina i Čile, uputili su jasnu poruku da niko ne želi gomilanje trupa u regionu.
Predsednik Ekvadora Rafael Korea, predsedavajući Unije južnoameričkih nacija (UNASUR), rekao je da se mora pričati o tome kako je jedan postupak jedne suverene zemlje (Kolumbije) uticao na i destabilizovao ceo region, dok je simpatična predsednica Argentine Kristina Kirhner izjavila da „svi moraju da zauzmu zajednički stav da je nedopustivo da zemlja koja nije član UNASUR otvara vojne baze na teritoriji zemlje članice“.
Predsednik Kolumbije Alvaro Uribe, vidno neraspoložen i izolovan od ostalih učesnika skupa, ostao je tako usamljeni zaštitnik američkih interesa na jugu. Sama ta činjenica, smatraju analitičari, daleko je od toga da bude najveći Uribeov problem: njega uskoro čeka ozbiljan test pred sopstvenim narodom, koji je u velikoj većini izrazito protiv dolaska američkih marinaca u njihove gradove.
- Izvor
- Glas javnosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...
Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...
Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...
Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja u Srbiji. ...
Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...
Ostale novosti iz rubrike »
















