
Večiti studenti
Učimo sve duže, tvrde eskperti: 2060. godine obrazovanje može potrajati čak 25 godina!
Učesnici smo i svedoci obrazovne revolucije: ako je 1950. g. u svetu bila jedna milijarda pismenih, sada ih je 3,5 milijarde. To su podaci iz referata Isaka Frumina, rukovidioca Naučnog istraživačkpog instututa obrazovanja Rusije (NIU VŠE)
Društvena norma postaje visoko obrazovanje
Globalne promene su zahvatile ne samo srednju školu: društvena norma je postala visko obrazovanje. A nećemo dugo čekati da norma za prijem u elitu bude najmanje magistratura.
Ali najinteresantniji zaključci pomenutog referata odnosili su se na produžno obrazovanje u savremenom svetu. Sasvim je izvesno da će taj period neprestano rasti i saglasno prognozama u Rusiji 2060. može potrajati 20 godina (u srednjem i visokom), a u SAD i pet godina duže-25 godina.

Glavni uzrok je ekonomske prirode
Glavni uzrok je ekonomske prirode. Istovremeno sa produženjem životnog veka rašće i veća potreba za višim obrazovanjem i kvalifikacijama onih koji izlaze na tržište rada, rekao je nedavno naučnik Isak Frumin u izjavi za ruski nedeljnik „Aganjok“ (Ogonek).
-Srednje obrazovanje je suviše kratko, a 18. godišnji mladići ili devojke prosto nisu sposobni da konkurišu za radna mesta. Ali, savremeni čovek mora stalno učiti, raditi na sebi i spremno dočekivati promene koje su neizbežne.
Fenomen večitih studenata
Međutim, kao što su pokazala istraživanja, fenomen večitih studenata povezan je ne samo s potrebama tržišta rada ili, da tako kažemo, s osobenostima savremnog obrazovanja.
Poslednjih godina na porast broja studenata koji nikako da se pomere iz studentskih klupa uticale su sve više ekonomske teškoće. Na tu pojavu su ne tako davno obratili pažnju u Italiji: tamo nestabilnost na tržištu radne snage posebno udara na nezaposlene sa univerzitetskim diplomama. Problem nemogućnosti zapošljavanja je prema podacima Istraživačkog instituta Eurispes zahavtio i 55,9 procenata magistara i 83,2 procenta svršenih studenta humanističkih nauka.
Kao rezultat ovakvog stanja je pojava da mnogi studneti i po završetku studija ostaju i dalje na fakultetima kako bi izbegli opasnost slobodnog plivanja.
Shodno podacima te iste istražiavčke organizacije, samo na početku 2000. g. više od 68 % italijanskih studenata nakon diplomiranja je ostalo u univerzitetskim amfiteatrima da bi nastavili studije. Slična situacija je pre nekoliko godina zabeležena i u SAD: tamo je prosečan uzrast studenata porastao na 27 godina, a nisu retki studenti i sa 35 ili sa 37 godina. Na ovo ih je nužda naterala: nastojanje da loše ekonomske prilike nekako prežive zatvoreni u univerziteskim auditorijumima dok god se može i dok se ekonomska situacija ne poboljša.
U Grčkoj - najozbiljnija situcija sa večitim studentima
Najozbiljnija situacijama sa večitim studnetima zahvatla Grčku. Prema tamošnjim zakonima čovek dok god uči, ima razne povlastice i besplatne usluge od isharne do stanovanja.
Osim toga, prema podacima portala Greek Reporter, broj univerziteta u Grčkoj je veći nego u mnogim drugim zemljama, na primer u Francuskoj, a broj onih koji završavaju studije znatno je manji: svega 10 od sto od ukupnog broja upisanih.
U martu ove godine grčka Vlada je zatražila od univerziteta da se tokom godine oslobode od večith studenata, precizirajući da se pod pojmom „večiti student“ misli na sve one visokoškolce koji su upisali studije do 2006. g.
Kriza u Grčkoj ipak stimulisala studente da uče
Dugotrajna ekonomska kriza koja je duboko zahvtila ovu mediteransku zemlju, ma koliklo to izgledalo čudno, išla je na neki način u korist mladim Grcima: mnogi od njih koji su godine i godine proveli u studnetskim klupama naterani su da što brže završe studije, kako bi mogli poći van zemlje u potrazi za poslom.
Da li se o tome može govoriti kao o tendenciji, zasad je još uvek otvoreno pitanje, konstatuje se na već pominjanom portalu Greek Reporter.
Podsticanje permanentnog obrazovanja u zemljama EU
Ana Prijdak, specijalista za kontrolu kvaliteta nastavnog programa visokog obrazoavanja u Rusiji, ističe da posle ekonomoske krize koja je bila zahvatila niz evropskih zemalja, danas studenti mogu računati na različite oblike finansijske olakšice u tim državama.

-U Evropskoj uniji usvojen je jedinstveni program permanentnog obrazovanja za koji je u periodu od pet godina (2007-2013.) izdvojeno 7 milijardi evra. Osim toga, svaka zemlja članica dopunski subvencioniše studente, stipendira ih, ponegde i u vidu beskamatnih kredita i sve se te mere preduzimaju kao bi studiranje postalo dostupno za sve, bez obzira na njihovo materijalno stanje. Rashodi za ove namene nisu mali. što se može oceniti i prema podacima da države članice EU za obrazovanje u proseku izdvajaju 10 do 15 procenata od ukupnih budžetskih sredstava.
Razlozi psihološke prirode
Ali postoje i razlozi psihološke prirode. Kako ocenjuju eksperti, neretko se dešava da svršeni studenti nisu mentalno sremni da prihvate odgovornost na poslu. Nastojeći, koliko se god može, da odlože tu novu etapu u svom životu, oni biraju nastavak studiranja (magistraturu, doktorske studije) pravdajući se pred sobom i okolinom da oni, eto, prosto, žele da se bolje pripreme kako bi mogli ispuniti sve surovije i surovije zahteve tržišta rada.
Pokoljenje bumeranga
Ovde se sada fenomen večitih studenata poklapa s drugom globanim fenomenom - pojavom tzv. pokoljenja bumeranga. U poslednje vreme eksperti beleže sve učestaliju praksu da se zbog finansijskih teškoća sve više odrasle dece vraća da žive pod jednim krovom sa svojim roditeljima.
Prema istraživanjima koje je sproveo Rew Research Centar, u SAD je znatno porastao broj „mladih odraslih“ koji su se „ušuškali“ u domaćinstvima kod roditelja u kojima sada žive više pokoljenja. Ako je takvih domaćinstava sa višepokoljenja 1990. g. bilo svega 11 procenata, 2010. g. taj procenat je porastao na čak 21,6, što znači da se svaki peti „mladi odrasli“ u SAD vraća da živi u roditeljskom domu.
Ali SAD nisu usamljene u ovoj pojavi: fenomen pokoljenja bumeranga sve više zahvata i Italiju, Španiju, Veliku Britaniju...
Slično se nešto dešava i u obrazovanju gde univerzitet zaista za mnoge postaje drugi dom – tamo se može pobeći od teškoća velikog sveta.

Svaki od poznatih večitih studenata sveta ima svoje razloge
Univerzitet Viskonsina (SAD): student „starosedelac“ 12 godina studirao, zbog njega donet zakon o visini školarine koji se po njemu zove
Pre nekoliko godina novinari su pronašli jednog večitog studenta na Univetzitetu Viskonsina (SAD): izvesni Džoni Lečner je odlučio da na studijama provede ni više ni manje nego 12 godina.
A studirao je sve - od pozorišta do komunikacija. Ukazana mu je čast da su u saveznoj državi doneli zbog njega i zakon koji se, naravno, po njemu i zove: saglasno tom zakonu plaćanje školarine za takve kao što je on „starosedelac“, porasla je dva puta.
Pri tome je ovaj večiti student uveravao novinare da se nije sklonio iza unveriteskih zidova bežeći od realnog sveta, nego prosto vreme još nije došlo da odavde izađe.
Sada je on poznat kao glumac i nije dosptupan na onlajnu univerziteta.
Univerzitet Zapadnog Mičigena (SAD): 50 godina studiranja, 30 diploma, „učenje život čini tako interesantnimn“
Majkl Nikolson iz grada Kalamazu (savezna država Mičigen) je još jedan Amerikanac koji pretenduje na „titulu“ najpozantijeg večitog studenta na svetu. Do njega je teško doći. Još 2009. g. novine su pisale da je večiti student Majkl do tada stekao čak 27 diploma, provodeći u studentskim klupama poslednjih 50 godina. Nakon tri godine imao je 29 diploma, a nedavno je, kažu, dobio i tridesetu!
Krug naučnih interesovanja večitog studenta Majkla Nikolsona nije nimalo uži od njegovg kolege Džonia Lenčera sa Viskonsina i obuhvata široke oblasti: od pravnih nauka do bibliotečke delatnsti.
Svoju strast za studiranjem ovaj student u poodmaklim godinama objašnjava na jednostavan način: učenje život čini tako interesantnim.
Univerzitet Patri (Grčka): anonimnog „starosedeoca“ najzad isključili i iselili posle 22 godine provedene na fakultetu i u studnentkom domu
Ime grčkog studenta nominovanog za titulu „večitog“ se ne navodi, ali to ne znači da on ne može pretendovati na svetski rekord u dužini studiranja. Taj kandidat je stanovao u studenstkom domu Univerziteta Patri u Grčakoj pune 22 godine.
Pre dve godine, kad je Vlada započela žestok obračun sa večitim studentima preduzimajući niz zakonskih mera da se ti „starosedeoci“ udalje s fakulteta i isele iz studenstkih domova, nadležni su s radošću raportirali da su iselili i tog studenta „starosedeoca“.
Treba ovom prilikom istaći da on nije bio usamljen slučaj. Mnogi univeziteti su takođe u svojim domovima ostavljali studente „starosedeoce“ godinama i godinima. Neki od njih su se snašli pa su svoje sobe izdavali pod kiriju drugim studentima.
Branko Rakočević
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...
Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...
Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...
Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja u Srbiji. ...
Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...
Ostale novosti iz rubrike »
















