Arktik - sve tanji led koji se topi
Arktik je jedini region na u svetu gde se posledice globalnog otopljenja izuzetno osećaju: sve tanji led koji se topi, smanjenje snežnog pokrivača, porast prosečne godišnje temperature. Danas je i ceo ostali svet počeo da oseća negativne posledice koje se dešavaju na najsevernijoj tački zemlje. Zato se ne radi toliko o osvajanju prirodnih resursa poslednjeg netaknutog spremišta na planeti, koliko o proučavanju procesa koji se odvijaju na Arktiku i mogućnosti da se njihove negativne posledice svedu na najmanju moguću meru. Ovome je posvećen međunarodni forum „Arktika - teritorija dijaloga" koji se održava u Moskvi.
„Zbog topljenja glečera nivo svetskog okeana se podiže 51 santimetar," izjavio je u svom referatu direktor norveškog polarnog insituta, Jan-Gunar Vinter, i mnogi gradovi, koji se nalaze u priobalnoj zoni, mogu se naći ispod vode. Podjednako neveselu sliku daje i njegov kolega, norveški naučnik Olaf Orhajm: „Ponašanje voda Severnog Ledenog okeana i njegovog dna menja se mnogo brže nego što je to bilo do pre nekoliko godina." Sliku gotovo apokaliptičkog sižea u bliskoj budućnosti završava ruski naučnik Vladimir Katcov - „... u drugoj polovini 21. veka može se desiti da leti ne bude leda koji pluta" i to će imati vrlo radikalan uticaj na klimu.
Zato danas treba da zaboravimo na bilo kakve sukobe, da iz svog leksikona isključimo sintagmu „borba za resurse", kaže američki naučnik-klimatolog Robert Korel:
Susreti poput ovog pomažu saradnju i otklanjanje napetosti koja postoji oko Arktika. Mislim da sve treba da radimo zajedno, a ne pojedinačno. Ovim povodom sam razgovarao s mnogim Rusima, oni misle isto što i ja. Već smo stvorili mehanizme saradnje, postoji Arktički savet. A današnji susret je dobar signal Rusije koji pokazuje da joj je ovaj problem bitan
Za nas je sad važno da shvatimo mehanizme promena koje se danas dešavaju na Arktiku, - nastavlja pomoćnik predsednika Rusije Aleksandar Bedricki:
Arktički region je važan zbog toga što još uvek nisu dovoljno proučene biogeofizičke funkcije regulisanja klime. Ne izdvajaju se samo gasovi kao u staklenicima usled ljudske delatnosti, već se smanjuje mogućnost apsorpcije ekološkog sistema. A upravo ovaj faktor može biti mnogo važniji nego izdvajanje gasa poput onog u staklenicima.
Naučnici dobro shvataju potrebu za saradnjom prilikom proučavanja Arktike, a političarima i biznismenima tek predstoji da od konkurencije pređu na zajednička rešenja.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/Truthout.org/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...
Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...
Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...
Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja u Srbiji. ...
Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...
Ostale novosti iz rubrike »
















