Slaba obrazovna struktura u Srbiji
Svaki treći građanin Srbije ima tek osnovnu školu, veliki broj mladih prekine školovanje od 18-24 godine, rekao Božidar Đelić, otvarajući konferenciju "Obrazvanje za novo vreme". Potpredsednik Vlade izjavio da bi takva obrazovna strukrura otežala državi funkiconisanje u EU.
U Srbiji skoro trećina građana ima nedovršenu ili samo završenu osnovnu školu, dok samo svaki peti stanovnik starosti od 31-35 godina ima fakultet, izjavio je potpredsednik Vlade Božidar Đelić i upozorio da takva struktura onemogućava da zemlja bude produktivan i funkcionalan deo Evropske unije.

Potpredsednik Vlade Srbije za evropske integracije Božidar Đelić izjavio je da je cilj Vlade obnavljanje dijaloga sa Prištinom da bi se ispunio taj, jasno postavljen uslov za kandidaturu Srbije za prijem u EU.
"Najbitnije da se radi na onim veoma jasno postavljenim uslovima, a to je da za dobijanje statusa kandidata do kraja ove godine obnovimo dijalog sa Prištinom. To je sada cilj naše zemlje", rekao je Đelić novinarima nakon skupa o obrazovanju u Palati Srbija.
Đelić je napomenuo da ne treba spekulisati o tome da li će Srbija dobiti status kandidata i rekao da će to bi jasno narednih nedelja.
"Ove nedelje imaćemo susrete i sa britanskim i francuskim državnim vrhom", istakao je Đelić.
Prosek u EU je jedna trećina stanovnika starih od 31-34 godine sa visokim obrazovanjem i cilj projekta koji je pripremila Vlada je da do 2020. godine takav procenat bude i u Srbiji, istakao je Đelić na otvaranju konferencije "Obrazovanje za novo vreme".
On je naročito zabrinjavajućom ocenio činjenicu da u Srbiji jedna trećina mladih u dobi od 18-24 godine prekine školovanje koje je započelo, dok se u zemljama EU to desi u 15 odsto slučajeva.
Cilj projekta "Srbija 2020" je da do kraja decenije Srbija u toj oblasti spadne na evropski prosek, precizirao je Đelić.
On je dodao da je cilj i da ima manje od 25 odsto petnaestogodišnjaka koji su, prema evropskim merilima, na nedovoljnom nivou funkcionalne pismenosti.
Prema rečima Đelića, u poboljšanju sistema obrazovanja treba iskoristiti evropske fondove, jer je u budžetu EU za period od 2014. do 2020. godine obrazovanje dobilo 36 milijardi evra više, nego u prethodnom periodu.
"Obrazovanje je srce našeg puta ka EU", konstatovao je Đelić, naglašavajući da se samo dobrim obrazovnim sistemom može stvoriti radna snaga, koja će moći da funkcioniše na nivo u EU.
Đelić je podsetio da je obrazovni sistem u Srbiji dosta unapređen u odnosu na ono što je bilo pre jedne decenije, i da su sada plate učitelja u osnovnim školama već sedam-osam godina iznad republičkog proseka, iako su i dalje male.
Kako je istakao, problem je u niskom bruto domaćem proizvodu Srbije, koji je trenutno 30 milijardi evra, i zato su nedovoljna izdvajanja za određene oblasti problem ne samo prosvete, nego i svakog drugog dela društva.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...
Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...
Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...
Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja u Srbiji. ...
Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...
Ostale novosti iz rubrike »















