KO:Pred nama je početak još jedne školske godine, da li je gimnazija i ekonomska škola „Branko Radičević“ spremena za novu generaciju učenika i koliko je dece upisano u u prvi razred?
ŽČ: Kao i svake godine spremni smo za počeak nove školske godine. naši učenici kreću u prvu smenu, jer kao što znate delimo zgradu sa OŠ „Desanka Maksimović“ pa smo često primorani na kompromise. Videćemo kako će biti do kraja školske godine, jer su nam problem maturski ispiti i prijemni ispiti jer se sve održava u jednoj zgradi , te nam manjka prostora, zato što sudve škole ,osnovna i srednja pod jednim krovom.
Što se upisa tiče, na žalosti nismo uspeli da ostvarimo upisnu kvotu i zgubili smo jedno odeljenje društveno jezičkog smera, jer se samo deset učenika upisalo, a da bi se oforimilo odeljenje potrebno je najmanje petnaestpredpostavljam da je to zbog poništavanja prijemnog ispita , te su učenici upisivali željene škola samo na usnovu uspeha a ne i na osnovu bodova sa prijemnog. . Tako da sada imamo jedno odeljenje opšteg smera, što se gimnazije tiče i dva odeljenja ekonomske, jedno je ekonomski tehničar , a od ove godine startujemo sa novim obrazovnim profilom a to je poslovni adminisrator. Ovo odeljenje će raditi u najsavremenijom učenioci i odmah će učenici steći uvid kako izgleda jedno moderno poslovno okruženje. Sredstva je obezbedila sama škola kroz projekat „GIZ VET“.
Radeći neku analizu ustanovila sam da je naveći broj učenika upisao medicinske i farmaceutske škole u Pančevu i Vršcu, jedan deo u mašinske i jedan deo su upisali škole u Smederevu i Beogradu. Tako da su nam stručne škole odvele dobar deo đaka.
KO: Kako će nedostatak jednog odeljenja uticati na dalji rad škole?
ŽČ : Od ove godine , pa u narednih četiri, svaki profesor će ostati bez jednog broja časova, pa tako neće ispuniti sopstveni fond časova, a samim tim to će uticati i na lični dohodak. Svaki nastavnik koji nema pun fond časova tretira se kao tehnološki višak, a to je sada šest nastavnika.Najveći problem je sada hemija, jer profesoru hemije fali šest časova do pune norme. Najveći je problem sada da ti ljudi ispune normu i dobiju punu platu. Mi smo poslali školskoj upravi Zrenjanin listu tehnološkog viška , koju smo bili u obavezi da pošaljemo da 15.VIII . Na žalost nema potrebe za popunom kadrova na teritoriji naše opštine, i profesori koji imanju manjak časova neće biti preuzeti od škola iz kovinske opštine,jedino profesorka biologije Brankica Stojković će imati dva časa u OŠ „Đura Jakšić“.
Inače, često se u poslednje vreme priča o samovolji direktorka i kako se oni zapošljavaju svoje ljude, procedura da bi se zaposlio neki profesor je sledeća, prvo se potrbni profil traži sa te liste tehnološkog viška, ukoliko nema potrebnog profila, zatim se raspisuje konskurs, ali pre toga traži se saglasnost od strane načelnika školske uprave. Toliko o direktorskoj samovolji.
KO: Na žalost, bez problema na startu školske godine se ne može, ovoga puta, je problem prevoza učenika, s’obzirom da su radnici „Jugoprevoza „ u štrajku.
ŽČ: 60% naših učenike su putnici, i stvarno ne znam kako će oni dolaziti u školu. Mi idemo prepodne, broj polazaka je mali,a problem prevoza učenika je veliki. O ovom je trebalo ranije da se razmišlja a ne na par dana od početka školske godine.
KO: S’obzirom da se ne zna kada će se štrajk okončati, a radnici najavljuju i radikalziaciju štrajka zbog sve većeg pritiska i nezakonitih otkaza, učenici će opravdano izostajati iz škole,a ako učenik ima veliki broj opravdanih izostanaka , ide se na polaganje razrednog ispita, kako će se škola ponašati i rešiti ovaj problem?
ŽČ : Mi ćemo morati da prilagodimo evidentiranje učenika, jer moramo da ih evidentiramo. A, videćemo kako ćemo tretirati toliki broj izostanaka , jer nisu učenici krivi za te izostanke. Daj Bože da se ovo završi što pre, ali ako se ne završi onda ćemo biti u velikom probelmu.
KO: Navikli smo da na početku svake školske godine škola nešto novo uradi (zamena prozora,nova kotlarnica, radijatori,klupe,podovi) šta je ove godine urađeno.
ŽČ: Prvo,hvala na tom opažanju. Ove godine rekonstruisalsmo salu za fizičko,kao i svalčionice i jedan deo prostora smo adaptirali za smeštaj školskih rekvizita. Sredstva su obezbeđena kroz rebalans opštinskog budžeta. Sala se maksimalno koristi, preko 700 učenika srednje i osnovne škole, a nakon časova koriste je i sportski klubovi, pa će sada nakon rekonstrukcije najveći problem biti da se ta hala zaštiti, i ako se nešto desi, problem je ko će da odgovora za nastalu štetu. U hali je i nova rasveta, kao i zaštitna mreža , to je uradio opštinski sportski savez. Uz pomoć II Mesne zajednice uradili smo spoljno osvetljenje škole, osvetljena je i trim staza , a postavili smo i ogradu u delu školskog dvorišta koji nije bio ograđen.
KO: Kakva je sradnja škole i opštinske uprave?
ŽČ: Saradnje je korektna, jer smo upućeni jedni na druge, prvenstveno škola na opštinsku pravu. Ja doduše imam zamerke na birokratiju, u smislu preterane papirologije, pri potraživanju sredstava. Procedura bi se orala pojednostaviti, jer zahteva previše vremena i kopiranja papira , koji onako i postoje u školi, a i sam zakon o javnim ustanova ne traži tolika količinu papira. Opština ima svog budžetskog revizora i na taj način kontroliše utrošak budžetskih sredstava.
Generalni i najveći problem je funkcionisanje dve škole , osnovne i srednje u jednoj zgradi. Tako imamo da je direktor gimnazije i ekonomske škole ovlašćen i odgovoran za funkcionisanje i održavanje zgrade i zemljišta, a direktor osnovne škole takva ovlašćenja nema. Ovo govorim u smislu projekcije trošenje budžetskog novca na godišnjem nivou, naročito što se u opštini stalno zaboravlja da u jednoj zgradi funkcionišu dve škole. To su dve javne ustanove i samim tim količina novaca bi trebala da bude veća nego što je sada. Ako bi se gledao iznos novca u odnosu na broj učenika koji prođu kroz zgradu škole, mi dobijemo najmanje, kada kažem mi mislim i na srednju i na osnovnu školu. Predpostavljam da se zaboravlja da su u jednoj zgradi dve škole, a gimnazija i ekonomska škola je vlasnik odnosno upisana je u katastar i plaća sve račune dok osnovna škola to ne može. Saradnje je dobra ali uvek može bolje.
Želela bih ovim putem i da poželim dobrodošlicu novim đacima i njima i onima koji su već učenici naše škole želim puno dobrih ocena , uspeha n takmičenjima i da sa ponosom ističu da su učenici gimnazije i ekonomske škole „Branko Radičević“