Početna stranica > Novosti

Zvono za Jug Bogdana

Zvono za Jug Bogdana
18.10.2013. god.

 Nemoćna da ga sama i uz pomoć siromašnih meštana nabavi, Uprava manastira Davidovica, u selu Grobnice, u Limskoj dolini, udaljenog 2,5 kilometara od Brodareva, uputila je ovih dana apel svim dobrim ljudima i vernicima u Srbiji i dijaspori da pomognu nabavku velikog zvona, teškog 300 kilograma, koje bi u sazvučju sa dva manja zvona pozivalo vernike između Lima i Jadovika na bogosluženja, venčanja, krštenja.

 
Obnova manastira traje 15 godina, na obnovi su radili stručnjaci Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, pomogla je i Kancelarija vlade Srbije za odnose sa crkvama i verskim zajednicama, na restauraciji fresaka radili su i stručnjaci iz Italije.
- Malo zvono od 80 kilograma poslali smo na restauraciju u livnicu u Belosavcima, za srednje, teško 150 kilograma, nekako smo sakupili pare, a za treće, glavno, najteže i najskuplje, čekamo donatore.
 
- Nadamo se da će se pojaviti ljudi dobre volje koji će nam pomoći da rešimo i ovaj problem - kaže igumanija Davidovice Darija (Popović) i naglašava da će veliko zvono biti izliveno u znak zahvalnosti kosovskim junacima - Jug Bogdanu i Braći Jugović koji su, po legendi, rođeni u ovom kraju i sahranjeni u Davidovici. Zvono će biti namenjeno spasu i izbavljenju mnogonastradalog srbskog naroda na Kosovu i Metohiji, srbskom duhovnom ognjištu.
 
Grb Nemanjića
Srbska svetinja u dolini Lima zadužbina je monaha Davida, Vukanovog sina i unuka Stefana Nemanje, po kome je i dobila ime. Kroz istoriju je više puta rušena, obnavljana, pa opet rušena, svojevremeno jedan od inicijatora obnove ove nemanjićke zadužbine, danas direktor Muzeja u Prijepolju Slavoljub Pušica takođe smatra da su u manastiru sahranjeni Jug Bogdan i njegovi sinovi braća Jugovići.
 
- U severnom paraklisu Tanasije Pejatović je 1907. godine našao grobnu ploču na kojoj piše "rab Božiji Dimitrije, a zovem se Vratko", koji je, u stvari bio župan Jug Bogdan, na ploči je i grb Nemanjića, što je prava retkost - priča Pušica i dodaje da je 1958. godine uz severni zid ove svetinje pronađeno osam lobanja za koje arheolozi pretpostavljaju da su ostaci Jugovića.
 
Nema sumnje da je carica Milica, koja je rođena u Slatini, nedaleko od Davidovice, svoju braću, kosovske junake, sahranila tamo gde su rođeni i gde su kršteni - naglašava Pušica.
 
Oranje porte
Centralna manastirska crkva sagrađena je 1281. godine, gradio je dubrovački majstor Desin de Risa sa sinom Vlahom, o čemu svedoči i ugovor koji je pronađen u Dubrovačkom arhivu. Manastir Davidovica ima veliki značaj za kulturnu baštinu Srbije, nema repliku u Srbiji, slična mu je jedino jedna mala crkva u Stonu. Manastir je jedinstven i po tome što mu je raspored kupola u pravcu sever-jug sa gotskim svodovima, pa su se ovde spajale arhitekture Istoka i Zapada.
 
Davidovica je prvi put teško porušena u 15. veku nakon što su Osmanlije, tokom osvajačkog pohoda na Mileševu, porušile gotovo sve crkve i manastire u dolini Lima. Manastir je potom obnovljen, ali je ponovo oštećen i poharan posle velike seobe Srba krajem 17. veka. Posle toga Davidovica nije obnavljana, a njeni ostaci bili su izloženi povremenim pljačkama lokalnog muslimanskog stanovništva. Tokom tog perioda manastirska crkva ostala je bez krovne konstrukcije i olovnog krova.
 
Poslednje veliko razaranje Davidovica je pretrpela 1907. godine u komitskim borbama kada su muslimani ovoga kraja preorali manstirsku portu tragajući za blagom Nemanjića. Narodna tradicija očuvala je predanje da su manastirske knjige i blago sakriveni u jednoj pećini u nepristupačnim stenama nedaleko od manastira čiji je ulaz zazidan i do danas se ne zna gde se nalazi.
 
Meštani nestrpljivi
U dolini Lima ostala su uglavnom staračka domaćinstva, selo Grobnice, gde se manastir nalazi je malo, a meštani su nemoćni da sami sakupe novac za veliko zvono koje željno očekuju, jer će se - ističe meštanin Stanoje Petrović - zvonjava sa Davidovice daleko čuti, doći će vernici iz celog kraja, blizu je i pruga Beograd-Bar, pa će, kad sve bude završeno, doći i turisti.
 
Italijani spasli freske
Davidovica je bila bogato ukrašena freskama koje su, kroz vekove, izložene kiši, snegovima i mrazevima, pretrpele ozbiljna oštećenja, poslednja - samourušavavanjem 1995. godine. Angažovanjem vrhunskih konzervatora iz Italije veliki deo fresaka je spasen u poslednjih nekoliko godina. Specijalnim špricevima majstori iz Italije ubacivali su krečni malter pomešan sa specijalnim lepkom, između sige i fresaka.


  • Izvor
  • Vesti


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

 Bez obzira da li planirate diplomske ili master studije, ili ste već u poslovnom svetu pa želite da se usavršavate, neophodna je volja i rad na sebi kako bismo...


Markov naučni interes uključuje diskretnu optimizaciju i operaciona istraživanja...

Letnji dani ispunjeni su suncem, morem, bazenima, ali se kod nekih javlja i blagi osećaj nervoze i stegnutosti, a to su uglavnom oni koje čeka jedna velika promena –...


Profesor Alek Kavčič, iz istoimene Fondacije, održao je danas predavanje u Vranju na temu besplatnih udžbenika i obrazovanja  u Srbiji. ...

Ova Basna govori kao su se tri vola udružila i došla na planinu gdje ima “dosta trave i vode”. Kada se pojavio vuk i htio da ih pojede, složni...



Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA