Valentin Incko: BiH nikad neće biti centralizovana država

BEČ - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da BiH nikada neće biti centralizovana država.

"Nadam se, međutim, da će i pored komplikovanih struktura doći do većeg prosperiteta. Isto tako se ne može isključiti da će se akteri dogovoriti i pojednostaviti strukture", rekao je Incko za austrijske medije.

On je istakao da bi sveobuhvatna ustavna reforma u BiH bila poželjna, ali da misli da neće doći do, kako je rekao, velikog praska, već prije do jedne blaže reforme Ustava.

Incko je izrazio sumnju da bi BiH mogla pristupiti EU 2014. godine, kao što je nekada mislio.

"Godina 2014. eventualno je preoptimistički rok. Ali, bio bi lijep simbol kada bi BiH i druge zemlje Balkana na stotu godišnjicu atentata u Sarajevu i početka Prvog svjetskog rata mogle pristupiti EU", rekao je Incko.

On je ocijenio da su uslovi EU konkretniji nego što se misli i da su strategije za pristupanje jasne.

"Takođe i za viznu liberalizaciju postoje jasni kriterijumi za sve. Od 174 tačaka BiH je ispunila oko 150 i polazim od toga da će i preostale zadatke u tom pogledu moći da ispuni do juna 2010. godine", istakao je Incko.

Govoreći o sudbini OHR-a, Incko je rekao da će doći do tranzicije od OHR-a ka pojačanoj kancelariji specijalnog izaslanika EU.

"O konkretnim rokovima tranzicije odlučiće Savjet za implementaciju mira sredinom novembra. Trenutno imam oba mandata i kao izaslanik EU imam 30 službenika, a tokom tranzicije taj broj će biti povećan na oko 80. Moglo bi, međutim, biti i odlučeno da se funkcija OHR-a produži, ali se većina članica EU zalaže za njegovo zatvaranje", rekao je Incko.

Dodao je da visoki predstavnik u BiH ne može ostati vječno, istakavši da će međunarodno prisustvo u ovoj zemlji ostati još dugo, ali u ulozi posrednika.

"Prije svega u oblasti pomirenja ili funkcionalnosti države naša pomoć može biti korisna", naglasio je Incko.

On je potvrdio da će nakon ukidanja OHR-a doći i do ukidanja bonskih ovlaštenja, ali da će i dalje biti nadležan za nadzor Dejtonskog sporazuma i imati jednu vrstu funkcije sudije.

"Određene mogućnosti koje se tiču sankcija i pored toga postoje. Na primjer, mogli bi se zaustaviti projekti EU ili uvesti vize za određene političare ili zamrzavanje njihovih računa", rekao je Incko.