SAD: policija protiv građana

Fredi Grej je još jedno ime na dugačkoj listi žrtava policijskog nasilja u SAD. Dvadesetpetogodišnji crnac umro je od posledica povreda kičme u policijskom pritvoru.

Neredi koji su potom izbili na ulicama Baltimora pokazali su rasne tenzije koje ključaju širom Amerike. One su porasle nakon niza svirepih ubistava u kojima su meta belih policajaca bili crnci.

Početkom aprila policajac je usred dana usmrtio Voltera Skota sa osam metaka u leđa. Dvanaestogodišnjeg Tamira Rajsa su 2014. ubila dvojica policajaca dok se igrao lažnim pištoljem. Ubistvo tinejdžera Mišela Brauna izazvalo je nerede u Fergusonu prošlog leta, mesec dana nakon što je prilikom hapšenja u Njujorku ubijen četrdesetogodišnji prodavac cigareta Erik Garnije.

Ova ubistva podsećaju na najmračnije stranice američke istorije, kada su na snazi bili zakoni po kojima su se građani delili prema rasnoj pripadnosti.

Doktrina „odvojeni ali jednaki“ pred zakonom, koju je 1896. godine ustanovio Vrhovni sud SAD, kao da i danas važi,  iako je rasna, etnička i nacionalna diskriminacija ukinuta 1964. godine, kada je zakon Džim Krou o segregaciji zamenio Zakon o građanskim pravima.

„Lokalna policija, naoružana do zuba u ratnoj opremi ponaša se prema nama kao prema neprijatelju, naročito ako smo crnci, mladi, siromašni ili beskućnici“, piše u peticiji Američke unije za građanske slobode koju je potpisalo 76.000 ljudi.

„Ako policijske snage širom Amerike nastave da se prema zajednicama druge boje kože ponašaju kao prema neprijatelju, biće doživljani kao okupaciona vojska“, poručuje organizacija.

Ona ukazuje da je uzrok za ovaj rat koji tinja na ulicama američkih gradova militarizacija policije koju podstiče industrija naoružanja, preduzeća poput gigantske korporacije „Lokid Martin“ koja sa američkom vladom ima ugovor vredan 29 milijardi dolara godišnje, ili „ATK“ sa sedištem u Misuriju, najveći američki proizvođač municije malog kalibra. Dodatne 4,3 milijarde dolara za policiju je izdvojilo američko ministarstvo odbrane.

Policijske snage zato sve više liče na vojsku. Više od 500 policijskih stanica uvrstilo je u svoj vozni park blindirana vozila koja su zamišljena za vojne operacije. Veća ovlašćenja dobile su specijalne interventne jedinice američke policije (SWAT) koje su, kako smatra Piter Kraski, američki stručnjak za policiju i kriminalno pravo, prisutne u gotovo svakom gradu sa više od 25. 000 stanovnika.

Ove jedinice su osnovane 80-ih godina sa ciljem da intervenišu samo u izuzetno rizičnim situacijama, poput otmica, ali su vremenom proširile polje delovanja. U jednoj od operacija iz 2008. godine ubijena je Tarika Vilson, dvadesetšestogodišnja crnkinja, kada su joj specijalci upali u kuću u tražeći njenog partnera i pucali u nju dok je u rukama držala petnaestomesečnog sina.

Slučaj sa neredima u Fergusonu pokazuje da policajci pod punom ratnom opremom, koji liče na „robokapove“, izazivaju strah i gnev stanovništva. Teško naoružana američka policija sve više liči na vojsku koja se bori protiv „unutrašnjeg neprijatelja“.

Predsednik Barak Obama je u obraćanju povodom nereda u Baltimoru priznao da je zemlja suočena sa krizom i da su odnosi policije sa afroameričkom zajednicom „uznemirujući“. Levica i desnica u njegovoj zemlji ga optužuju da reaguje suviše kasno i suviše neodlučno.

Ana Otašević,