Pravni položaj tri hrišćanske svetinje
Ni komunistički Ustav Socijalističke Republike Crne Gore nije propisivao da crkve, manastiri, crkvene nepokretnosti, mošti, svetinje, utvari i druga pokretna crkvena dobra predstavljaju "narodnu, državnu, opštenarodnu, društvenu ili internacionalnu svojinu". U članu 12 Ustava SR Crne Gore od 1963. g. propisano je da su "sredstva za proizvodnju i druga sredstva društvenog rada, kao i rudna i druga prirodna bogatstva, društvena svojina. Raspolaganje pojedinim sredstvima za proizvodnju i drugim stvarima u društvenoj svojini i druga prava na ta sredstva i stvari određuju se zakonom u skladu s njihovom prirodom i namjenom". Tumačenje ove norme nijednom pravniku ne predstavlja naročiti problem. Crkve i manastiri nikada, čak ni u najnegativnijim doživljajima i tumačnjima različitih ateista, nijesu doživljavani kao sredstva za proizvodnju. Takva svojstva, još je sigurnije, nijesu mogle da imaju ni svetiteljske mošti, ikone, sasude, relikvije, crkvene knjige i svešteničke odežde. Pravoslavne crkve i manastiri i sve ono što im je vjekovima pripadalo i pripada predstavljale su po ondašnjem i predstavljaju po današnjem državnom zakonodavstvu svojinu Mitropolije crnogorsko-primorske. Ni tri hrišćanske svetinje u tom pogledu ne predstavljaju izuzetak.
Na stanovištu da crkve i vjerske zajednice i njihovi organi, koji su konstituisani po kanonima i unutrašnjim vjerskim pravilima (šerijatskom pravu, statutima i sl.), imaju svojstvo pravnih lica u građanskom pravu stoji i Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica SR Crne Gore od 28. februara 1977. godine ("Službeni list SR Crne Gore", br. 9 od 5. aprila 1977.g.). Stavovima 4 i 5 člana 2 pomenutog zakona propisano je da "sve vjerske zajednice uživaju jednaka prava i imaju isti pravni položaj. Vjerske zajednice imaju svojstvo građansko-pravnog lica". Važan je i stav 2 člana 4 kojim je propisano da "djelatnost vjerskih zajednica mora biti u skladu sa Ustavom i zakonom".
Interesantno je da su sve ondašnje republike u SFRJ imale identične zakone o pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica, a prema tumačenju nekih pravnika iz Crne Gore, kao i stanovištu Ustavnog suda Crne Gore (posjedujemo više dokumenata o tome, ali ih ovdje zbog skučenog prostora ne navodima), ovaj zakon je i dalje na snazi i po njemu je anatemisani i prokletstvu predati raspop Miraš Dedeić, da podsjetimo, 17. januara 2000.g. u cetinjskoj policiji registrovao svoju pseudo-religioznu organizaciju. Da li je moguće da danas jedan opšti pravni zakon važi za jedne, a ne važi za druge? Naravno, da je nemoguće, jer je osnovno svojstvo zakona da jednako djeluje prema svima (erga omnes).
Dakle, sve crkve i vjerske zajednice u Crnoj Gori, pa i Mitropolija crnogorsko-primorska, prema pozitivnom zakonodavstvu imaju svojstvo pravnih lica i pravno svoju pokretnu i nepokretnu imovinu koja je zaštićena ustavom i zakonima Crne Gore, ali i međunarodnim dokumentima i to je, u slučaju tri svetinje, jedina važnost međunarodnog prava. Međunarodni dokumenti imaju za cilj da štite zakonitog vlasnika od zloupotreba nacionalne sudske vlasti. Ratifikacijom Evropske konvencije o ljudskim pravima i prijemom u Savjet Evrope u Crnoj Gori je priznata i nadležnost Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Ne postoji međunarodno-pravna norma koja se bavi svetinjama bilo koje vjere, pa ni pravoslavne. Zamislite kada bi danas svako pokrenuo postupke da se mošti svetitelja mimo Božje volje sele sa mjesta na mjesto. Onda bi iz Crne Gore morale da odu mošti Svetog Vasilija Ostroškog u Hercegovinu, Svetog Arsenija Sremca u Srem, a krenuli bi i djelovi moštiju Svetog Apostola Luke, Svetoga Sveštenomučenika Haralampija, Svete Mučenice Fevronije i svih onih svetitelja čije se cijele mošti ili njihovi djelovi čuvaju u pravoslavnim hramovima u Crnoj Gori, a koji genetski nijesu vezani za ove prostore. Ne bi bolje prošle ni mošti Svetoga Trifuna (Tripuna - kako ga nazivaju rimokatolici) - i one bi morale negdje na put. I ovog svetitelja slave i pravoslavni i katolici, a u Kotor su stigle zahvaljujući Vizantiji i Crkvi od Istoka.
Pravni položaj tri svetinje - čestice Časnog Krsta, desnice Svetog Jovana Krstitelja i ikone Bogorodice Filermose je nesporan i više nego jasan - one su, po Božjoj volji, poklonom kralja Petra II Karađorđevića (koji je imao pravo da daje, a Mitropolija je imala pravo da prima poklone) svojina Mitropolije crnogorsko-primorske. Državinu nad ikonom Bogorodice Filermose, zahvaljujući nelegalnom aktu tajne policije, u ovom momentu ima Narodni muzej Crne Gore. Ikona Bogorodice Filermose se mora sjediniti sa druge dvije svetinje u pravoslavnom hramu ili dogovorom sa upravom Narodnog muzeja ili pokretanjem svojinske tužbe pred nadležnim sudom, a teret dokazivanja pripada Mitropoliji crnogorsko-primorskoj što, na osnovu naprijed citiranih dokumenata i protumačenih ustavnih i zakonskih normi, neće biti teško. U taj hram će moći da uđe svaki čovjek bez obzira na rasu, pol, naciju, vjeru, a obred i služenje, sviđalo se to nekome ili ne, jedino može biti pravoslavno.
- Izvor
- dan.cg.yu
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















