Gasni hidrati - netradicionalni izvori energije
Ruski batiskafi Mir našli su ove sezone polja gasnih hidrata na dnu Bajkala. Rezerve ovih jedinjenja pri dnu prvi put su bile pronađene tamo 2009. godine u toku druge etape ekspedicije Mir na Bajkalu. Istraživanja gasnih hidrata jedan je od perspektivnih i vrlo aktuelnih pravaca savremene nauke. Ubuduće se nadaju da će od njih dobijati prirodni gas, što će omogućiti da se dobiju dodatni energetski resursi.
Gasni hidrati su jedinjenja gasova i vode. Prvi put su ih primetili naučnici još u 18. veku. A početkom 19. veka Faradej je odredio sastav hidrata hlora. Kasnije su bili pronađeni i drugi hidrati. Sada se pod tim pojmom uglavnom podrazumevaju jedinjenja metana i vode. Molekul metana kao da je okružen molekulom vode i sedi kao u bundi, objašnjava za Glas Rusije šef katedre za ekspluataciju nalazišta gasa i gasnih kondenzata Ruskog državng univerziteta za naftu i gas Gubkin Aleksandar Jermolaev.
Na našoj katedri još 1970. bilo je načinjeno otkriće. Ono se sastojalo u tome što je uz pomoć laboratorijskih istraživanja bila dokazana mogućnost postojanja takvih jedinjenja u podzemnim uslovima. I sada se vrše ozbiljna istraživanja, koja imaju i industrijski značaj, vezan za tehnologiju vađenja gasa iz nalazišta gasnih hidrata.
Vaditi gas iz gasnih hidrata vrlo je složeno. Ako je reč o prirodnim nalazištima, prilikom podizanja na površinu jedinjenje se jednostavno razlaže, gas eksplodira prilikom izmene pritiska i temperature. Prošle godine batiskafima Mir nije pošlo za rukom da podignu uzorke tog jedinjenja sa dna Bajkala. Ove sezone će biti korištena specijalna oprema koja treba da omogući da se to učini. Na tehnologijama vađenja gasa iz gasnih hidrata rade japanski stručnjaci. Oni će ili pokušati da očuvaju termobaričke uslove prilikom podizanja uzoraka na površinu, ili će ih razlagati pri dnu, loveći gas, istakao je Aleksandar Jermolajev. Ruske razrade vezane su uglavnom za vađenje hidrata gasa iz podzemnih nalazišta koja su bila prvi put pronađena 40-ih godina prošlog veka u zoni večitog leda, govori stručnjak.
Postoji nekoliko patenata. Sve te tehnologije vezane su za smanjenje pristika i povećanje temeperature. Postoje još neke zamisli, pokušati da se zameni gas koji se nalazi unutar molekula vode, molekulima CO2. Takvi ogledi postoje. Ne mogu da kažem koliko su oni perspektivni. U krajnjoj liniji naučnici smatraju da su to prilično ozbiljne i zanimljive stvari.
Gasni hidrati se sa punim pravom nazivaju gorivom budućnosti. Iz jednog kubnog metra gorivnog leda - kako se još nazivaju gasni hidrati - bude do 200 kubnih metara metana. Stručnjaci su izračunali da se na primer na dnu Crnog mora u vezanom stanju sadrži 25 triliona kubnih metara gasa. Nalazište prirodnog gasa na Tajmieru, na severu Rusije, mnogo je siromašnije! Osim toga, kako bi se prebacivao gas sa Severa potrošačima, trebalo bi u surovim uslovima graditi gigantske gasovode, protezati ih hiljadama kilometrima. Tako da je gasa iz mora ne samo više, on je uz to i jeftiniji.
Postoji još jedan aspekat interesovnja naučnika prema gasnim hidratima - učešće u promenama klime. Postoji hipoteza o pušci hidrata metana. Ona se svodi na to da rastući nivo temperature okeana može da aktivira iznenadno oslobađanje metana iz rezervi gasnih hidrata ispod morskog dna. A pošto je metan snažan gas koji isparava to će dovesti do daljeg rasta temparature. Pri tome će biti aktiviran proces samopojačavanja, isto tako nezaustviv kao i pucanj iz puške. Ova puška hidrata metana može da dovede do iznenadnog globalnog zagrevanja u kratkom roku - kraćem od ljudskog života. Čak ako se ova hipoteza smatra malo verovatnom uticaj gasnih hidrata na klimu je neoboriv, smatra Aleksandar Jermolaev. To je vrlo zanimljiva pojava, koju treba proučavati i koristiti, posebno kao netradicionalni izvor gasa.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















