Knežević u Voronježu otkrio spomen-ploču admiralu Zmajeviću

Danas je u Voronježu predsjednik DNP-a i član Predsjedništva DF-a Milan Knežević koji predvodi delegaciju antifašista u Rusiji, zajedno sa Ljubomirom Radinovićem, predsjednikom Društva rusko-srbsko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“ i mornaričkim veteranom Valarijem Rastorgujevim, otkrio spomen-ploču čuvenom admiralu ruske flote, članu Admiraliteta Carske Rusije i osnivaču Kaspijske flotile Matiji Zmajeviću.

„Ovo je samo jedan dio zajedničke istorije koju dijele ruski i crnogorski narod kroz vjekove,“ kazao je Knežević i naglasio:

„Ja sam uvjeren da ćemo tu istoriju, koju ovih dana obilježavate kroz otvaranje ove spomen ploče, biti dužni da čuvamo kao zalog za buduće generacije.“ 

Knežević se zahvalio Društvu rusko-srpko-crnogorskog prijateljstva „Slovenski most“ i gradu Voronježu „uvjeren da će odnosi Crne Gore i Rusije biti na ponos i, da ćemo ovakvih spomen-ploča i spomenika o zajedničkoj istoriji Crne gore i Rusije imati i u buduće i u Crnoj Gori i u Rusiji.

Slava Rusiji, slava Crnoj Gori i Srbiji!“

Na svečanosti povodom otkrivanja spomen ploče govorili su funkcioneri Voronješke oblasti i istaknuti ruski književnici.

Admiral Matija Zmajević imao je bogatu karijeru. Ruski car Petar Veliki mu u Petrovgradu, nakon prijema u službu dodjeljuje čin kapetana bojnog broda.

Već 1714. Zmajević postaje kapetan-komodor, sudjeluje u bici kod Hankoa (kao zapovjednik prvog sastava ruskih galija) te zarobljava šest švedskih ratnih lađa i jednu fregatu sa švedskim zapovjednikom. Unaprijeđen je u kontraadmirala 1719., a iste godine sa 143 ratna broda pod svojim vođstvom u odlučnoj bici nanosi Šveđanima težak poraz zbog čega Švedska mora da sklopi mirovni ugovor u Nystadtu (1721.). Iste godine postaje viceadmiral, 1722. zapovjednik je lake flote, a 1723. povjereno mu je vođstvo nad gradnjom riječne flote na Donu.

Na vijest o carevoj smrti (1725.) Zmajević se vraća u Petrograd, gdje mu je prilikom Petrovog posljednjeg ispraćaja dodijeljena čast da u pogrebnoj povorci nosi carsku krunu Romanovih.

Carica Katarina I.(1725.—1727.) odlikuje Zmajevića tek ustanovljenim veleredom Aleksandra Nevskog, a 1727. imenuje ga admiralom, čime je dosegao najviši čin u ruskoj mornarici. Na osnovu pisama iz 1727. godine saznaje se da je ruska flota u doba Zmajevićevog vrhovnog zapovjednišva imala 17 velikih linijskih brodova, 145 galija, 30 brigantina i oko 400 manjih plovnih jedinica.

Crnogorsku delegaciju antifašista, koja boravi ovih dana u Rusiji povodom proslavljanja Dana pobjede, sačinjavaju predsjednik DNP-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević, poslanik i predsjednik Instituta za srbski jezik i književnost Budimir Aleksić, menadžer opštine Budva Milo Božović, odbornik u Skupštini opštine Budva Jovica Gregović, predsjednik Kluba mladih DNP-a Nikola Jovanović i predsjednik Unije za neutralnost Crne Gore Gojko Raičević.

Posle ceremonije otkrivanja spomen ploče admiralu Zmajeviću funkcioneri budvanske lokalne uprave i ostali članovi delegacije posjetili su Muzej prvog broda.

IN4S