Početna stranica > Novosti
Godina je od ulaska Crne Gore u NATO, a većina opozicionih stranaka smatra da taj čin nije donio nikakve benefite našoj zemlji, već predstavlja jednu od najtamnijih stranica u njenoj istoriji, prenosi IN4S
Borbeni avioni NATO, koji su tokom agresije 1999. godine ubili hiljade civila i zatrovali teritoriju SRJ osiromašenim uranijumom, od danas gospodare i nebom Crne Gore. Crna Gora je jedina članica NATO koja je ušla u taj vojni savez, a da je prethodno bila meta njegovog bombardovanja.
Građani Crne Gore nijesu imali priliku da na referendumu odluče da li žele da budu dio tog vojnog saveza, već je odluka donijeta glasovima vladajuće partije i njenih koalicionih partnera u Skupštini Crne Gore.
Stav Socijalističke narodne partije i tada i sada je bio da država mora organizovati referendum, te da građani treba da se izjasne da li su za ulazak u NATO ili protiv njega.
– Sjećam se svih priča i sučeljavanja onih koji su bili za i protiv ulaska Crne Gore u NATO. Naši najznačajniji argumenti protiv NATO-a bili su, prije svega, da nam to ne doprinosi miru i stabilnosti. Da neće doprinijeti demokratizaciji Crne Gore, a to se i ostvarilo. NATO i Evropska unija imaju različit sistem vrijednosti. Mi treba da težimo ka EU, ali ne i prema u NATO, kazao je za „Slobodu“ funkcioner SNP-a Vasilije Lalošević.
Prema njegovim riječima, NATO je samo „surovi vojni savez”, u šta su se građani uvjerili 1999. godine.
– Tada su usljed njihovog bombardovanja izgubljeni životi naših građana, čak i djece. Upozoravali smo da NATO nije garant bezbjednosti i sigurnosti. Takođe, i da Crna Gora finansijski ide u veliki minus članstvom u NATO. O riziku za vojnike koji učestvuju u njihovim vojnim intervencijama, ne bih ni govorio, ističe Lalošević.
On dodaje da su oni koji su se zalagali za ulazak Crne Gore u NATO tvrdili da će biti veća bezbjednost države, odnosno, da će doći do jačanja unutrašnjopolitičke stabilnosti.
– Međutim, poslije izvjesnog vremena, sada kada više ne može da se promijeni odluka Crne Gore da bude dio NATO-a, s pravom možemo pitati – da li u Crnoj Gori postoji pravni sistem i vladavina prava koja će doprinijeti obračunu sa korupcijom i organizovanim kriminalom? Da li u Crnoj Gori, kako su govorili zagovornici NATO-a, postoji saradnja i koordinacija svih bezbjednosnih državnih službi? Da li smo u 2018. godini, kada smo članica NATO-a i u pregovorima sa EU, svi jednaki pred zakonom, te da li postoje rezultati borbe protiv kriminala u državi? O političkoj volji da se unište kriminal i korupcija suvišno je i govoriti, naglašava Lalošević.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Ostale novosti iz rubrike »
Danas nas „brane“, a juče su nam djecu ubijali
05.06.2018. god.
Godina je od ulaska Crne Gore u NATO, a većina opozicionih stranaka smatra da taj čin nije donio nikakve benefite našoj zemlji, već predstavlja jednu od najtamnijih stranica u njenoj istoriji, prenosi IN4S
Borbeni avioni NATO, koji su tokom agresije 1999. godine ubili hiljade civila i zatrovali teritoriju SRJ osiromašenim uranijumom, od danas gospodare i nebom Crne Gore. Crna Gora je jedina članica NATO koja je ušla u taj vojni savez, a da je prethodno bila meta njegovog bombardovanja.
Građani Crne Gore nijesu imali priliku da na referendumu odluče da li žele da budu dio tog vojnog saveza, već je odluka donijeta glasovima vladajuće partije i njenih koalicionih partnera u Skupštini Crne Gore.
Stav Socijalističke narodne partije i tada i sada je bio da država mora organizovati referendum, te da građani treba da se izjasne da li su za ulazak u NATO ili protiv njega.
– Sjećam se svih priča i sučeljavanja onih koji su bili za i protiv ulaska Crne Gore u NATO. Naši najznačajniji argumenti protiv NATO-a bili su, prije svega, da nam to ne doprinosi miru i stabilnosti. Da neće doprinijeti demokratizaciji Crne Gore, a to se i ostvarilo. NATO i Evropska unija imaju različit sistem vrijednosti. Mi treba da težimo ka EU, ali ne i prema u NATO, kazao je za „Slobodu“ funkcioner SNP-a Vasilije Lalošević.
Prema njegovim riječima, NATO je samo „surovi vojni savez”, u šta su se građani uvjerili 1999. godine.
– Tada su usljed njihovog bombardovanja izgubljeni životi naših građana, čak i djece. Upozoravali smo da NATO nije garant bezbjednosti i sigurnosti. Takođe, i da Crna Gora finansijski ide u veliki minus članstvom u NATO. O riziku za vojnike koji učestvuju u njihovim vojnim intervencijama, ne bih ni govorio, ističe Lalošević.
On dodaje da su oni koji su se zalagali za ulazak Crne Gore u NATO tvrdili da će biti veća bezbjednost države, odnosno, da će doći do jačanja unutrašnjopolitičke stabilnosti.
– Međutim, poslije izvjesnog vremena, sada kada više ne može da se promijeni odluka Crne Gore da bude dio NATO-a, s pravom možemo pitati – da li u Crnoj Gori postoji pravni sistem i vladavina prava koja će doprinijeti obračunu sa korupcijom i organizovanim kriminalom? Da li u Crnoj Gori, kako su govorili zagovornici NATO-a, postoji saradnja i koordinacija svih bezbjednosnih državnih službi? Da li smo u 2018. godini, kada smo članica NATO-a i u pregovorima sa EU, svi jednaki pred zakonom, te da li postoje rezultati borbe protiv kriminala u državi? O političkoj volji da se unište kriminal i korupcija suvišno je i govoriti, naglašava Lalošević.
Takođe, ističe da su zagovornici NATO-a tvrdili da će Crna Gora ulaskom u taj vojni savez ojačati ekonomiju.
– Mi, nažalost, to poboljšanje ne vidimo. Zagovornici NATO-a tvrde kako će biti izuzetno bogata turistička sezona, a imamo paradoks da su nam glavni gosti upravo gosti iz bratske Srbije koja nije članica i koja se protivi članstvu u NATO. Tu su i gosti iz Rusije, koji se, takođe, protive članstvu u NATO, kaže Lalošević.
On smatra kako je trebalo da građani dobiju sve informacije o negativnim posljedicama članstva u NATO, te da sami odluče da li je to put kojim država treba da ide.
– Ako su već htjeli da nas uvuku pod taj odbrambeno-bezbjednosni kišobran, onda je trebalo da građanima omoguće da o tome odluče na referendumu i objasne im negativne strane članstva. Ali, njihov cilj je bio da se stvori idealizovana slika NATO-a, iako je to bila klasična politička volja, smatra Lalošević.
Da je NATO u Crnoj Gori dodatno osnažio kriminal i korupciju, smatra i predsjednik Udruženja boraca ratova od 1990. godine Radan Nikolić.
– NATO je bio i ostao razbojnička organizacija i pokazalo se da je u periodu od pristupanja Crne Gore tom savezu, osnažio aktuelnu crnogorsku vlast i kriminal, kazao je Nikolić za „Slobodu”.
On smatra da Crna Gora nema nikakvih benefita od ulaska u NATO, već da trpi ogromne posljedice koje se odražavaju na sve građane.
– Ulaskom u NATO dobili smo nesigurnost građana, ubistva, napade na novinare. Takođe, nastupila je i ekonomska devastacija države, pad životnog standarda, poskupljenje goriva i životnih namirnica. Još ne znamo koliko će državu koštati „čuvanje njenog neba” od strane NATO-aviona. Samo ne znam od koga i čega da nas čuvaju. Po najavi ministra odbrane, Italija i Grčka će štititi vazdušni prostor Crne Gore, ističe Nikolić.
Takođe, prema njegovim riječima, pristupanje NATO-u, po odluci Skupštine Crne Gore, jeste pokoravanje države o trošku njenih građana.
– Ugroženi su svi resursi građana i vladavina prava. Takođe, imamo otvorene pokušaje uništenja opozicije. Premijer Duško Marković je najavio i da uskoro neće biti opozicije u Crnoj Gori, te da odluke preko osamdeset posto stanovništva nijesu bitne. NATO jasno pokazuje da neće samo kontrolisati vlast, nego da želi da kontroliše i opoziciju, smatra Nikolić.
Predsjednik Vlade Duško Marković prirediće danas, povodom prve godišnjice članstva Crne Gore u NATO, svečani prijem za predstavnike zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora i visoke zvanice iz javnog života Crne Gore.
Vučurović: Ojačali diktaturu i ponizili Crnu Goru
Poslanik DF-a Jovan Vučurović ocijenio je kako je nasilni ulazak Crne Gore u NATO, suprotan volji većine građana, izazvao opšte rasulo crnogorskog društva i institucija.
– Naime, autoritarni režim samo je dobio krila da pređe u fazu totalne diktature. Takođe, režim je dobio podršku NATO-a da krene u otvoreni obračun sa DF-om kao najopasnijim protivnikom, a na udaru su se našle one vrijednosti po kojima se prepoznavala Crna Gora. To je ta priča o civilizacijskim krugovima, jedna lažna predstava o NATO-u kao zaštitniku demokratskih vrijednosti, kazao je Vučurović za „Slobodu”.
Prema njegovim riječima, u državi koja je postala članica toga saveza, odvija se teror nad političkim neistomišljenicima, hapse se opozicioni lideri, montiraju se sudski procesi, divljaju kriminalne bande, ugrožena je bezbjednost građana i izbori se faktički otimaju i kradu.
– Eto, to su samo neka „dostignuća“ ulaska Crne Gore u NATO. Naravno, time se DPS bavio i prije učlanjenja, ali je sada dobio i dodatnu podršku.
I neozbiljno zvuče izjave da je učlanjenje donijelo sigurnost u regionu, jer možemo širom svijeta da vidimo kako izgleda bezbjednosna situacija kada je donosi ovaj agresivni vojni savez, naglašava Vučurović.
On smatra da „marionetska vlast u saradnji sa NATO bukvalno ponižava Crnu Goru”.
– Rezultat takve politike je sramna odluka Vlade Crne Gore da šalje pripadnike vojske na područje južne srpske pokrajine Kosova i Metohije, i to u okviru okupacionih snaga NATO-a. Dakle, učlanjenje u NATO je samo ojačalo diktaturu i dodatno razobličilo dokle je ovaj režim, ali i dio opozicije, spreman da ide u služenju interesima pojedinih centara moći, zaključuje Vučurović.
Đukanović: Branićemo NATO od Rusije
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović prilikom sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, uoči prve godišnjice članstva države u Alijansi, naglasio je da je Crna Gora pokazala da je pouzdan partner i da joj je mjesto u NATO.
– Članstvo Crne Gore u NATO doprinos je stabilnosti i boljoj perspektivi. Benefiti koje smo, takođe, jasno prepoznali tiču se dinamike ekonomskog rasta, demokratskog i ukupnog razvoja Crne Gore, poručio je Đukanović iz Brisela.
Zahvalio se na spremnosti NATO-a, dvjema njegovim članicama, Italiji i Grčkoj, da preuzmu kontrolu vazdušnog prostora Crne Gore.
– Branićemo evropski sistem vrijednosti koji je Rusija, svojim ponašanjem, pokušala da uruši, naglasio je Đukanović.
- Izvor
- f/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
SLIKA SEDMICE
VIDEO
VIDEO
VIDEO
