Vazdušna banja Bjelopavlića spremna za Evropu

Planinsko izletište Bjelopavlića, planina Studeno, na svega 20 km od Danilovgrada i 40-ak od Podgorice, prava je ljepotica među crnogorskim planinama. Do unazad par godina ova planina je bila izletište Danilovgrađana, koji su mahom imali vikendice na njoj, jer je još od davnina ova planina bila porodični katun Bjelopavlića. Na neiskorištene ljepote ove planine i na slabu posjećenost ovog mjesta utiče prije svega loš put koji vodi do Studenog. Na izbor planinskog izletišta dosad je uticao nedostatak struje i vode. Međutim, zalaganjem vikendaša ova planina je već obasjana i elektrifikovana, dok vode i dalje ima jedino u zajedničkom bunaru. Za mnoge starije Bjelopavliće dolazak struje kvari istinski doživljaj planine, jer su ti ljudi navikli da je povečerje u devet, da se vijesti slušaju na tranzistoru, da se bude s prvom zorom, da je tako naspavanima jedina dnevna aktivnost odlazak na bunar za vodu. Sa malim ulaganjem i rekonstrukcijom ova planina bi mogla postati turistička destinacija Danilovgrada i Podgorice. Izgradnjom nekoliko hotela planina Studeno bila bi uvrštena u evropske turističke mape, zašta ima nevjerovatnog potencijala.
Od Podgorice do Studenog se brzo stiže (za nekih 40 minuta), ne maltretirate sebe i ne "lomite" auto vešečasovnom vožnjom do Durmitora ili drugih crnogorskih planina, koje nude istu prirodnu, ljekovitu i relaksacionu sliku. Studeno sa svojim osobinama, koje krase i tkz. vazdušne banje predstavlja pravi raj za ljubitelje prirode, svježeg i čistog vazduha. Na nadmorskoj visini od 1170 m, na nekim mjestima i do 1250 metara, bogata je šumskim voćem i čajevima. Na njoj dominiraju bor i bukva što znači da na njoj nema vlage pa je stoga idealan teren za plućne bolesnike i astmatičare. Interesantno je da je Studeno bez vode i vlage poznata kao "suva planina", koju bi u Evropi preorijentisali u banju.
Iz dana u dan sve više ljubitelji prirode i zdravog života biraju Studeno za izgradnju vikendica. Tako je na njoj dosad izgrađeno oko 200 vikendica, a u širem reonu ih ima, kako tvrde mještani, oko 500.
Jedan od najstarijih vikendaša Studenog je Nikola Đurović, koji je još kao dvanaestogodišnjak počeo da dolazi u barake nekadašnjeg Šumskog preduzeća, i već tada je zavolio ovaj kraj. Redovni je uživalac njenih bogastava i ljepota, već 50 godina. Iako ima ugrađena dva bajpasa, ne odustaje od "plandovanja", i jako mu godi, jer kako kaže, tu je planina da mu pomogne. Đurović se sjeća da je šezdesetih godina prošlog vijeka počelo lagano naseljavanje, kako bi ko dolazio kod prijatelja svidjelo bi mu se pa bi pravio vikendicu i tu ostajao da ljetuje.
- Svi živimo kao jedna porodica, i teško da ko ujutro ispija kafu sam. Veliko zadovoljstvo je vidjeti da se na sportskim terenima, koje smo mi mještani zajedno napravili, okupi i po stotinjak djece, igraju i vesele se. Posebno moram istaći da smo imali veliku sreću da ove godine nismo imali požara u oblasti planine Studeno, mada smo i čuvali naše šume - rekao je Đurović.
- Zajedničkim akcijama se trudimo da uljepšamo i sačuvamo planinu. Upravo je u toku osposobljavanje bistijerne, koja je izgrađena još 1964. godine, i dugo vremena nije bila u upotrebi. Ovih dana su sami mještani iz nje izbacili velike količine šuta, jer su dobili obećanje od danilovgradske opštine da će snositi troškove nabavke materijala za njenu rekonstrukciju, kao i za izvođenje stručnih radova. Dobijena je i javna rasvjeta i stubovi od Komunalnog preduzeća Danilovgrada, koji će brzo i biti postavljeni tako da će asvalt oko kojeg je najviše vikendca, biti osvijetljen i predstavljaće idealnu stazu za večernje šetnje, nalik gradskom korzou - rekao je za "Dan" Zoran Sekulić i sitakao da su zajedničkim radom vikendaša napravljeni privremeni sportski tereni za odbojku, mali fudbal i košarku, koje će naredne godine biti preurediti i opremiti za najmlađe, a i one nešto starije, posjetioce Studenog.