Rusi mjere Drinu

Potencijalni ruski partneri najviše su zainteresovani za gradnju hidroelektrana u RS i to, prije svega, na rijeci Drini, potvrdila je za "Fokus" potpredsjednica Vlade i ministarka ekonomskih odnosa i koordinacije RS, Jasna Brkić, nakon posjete delegacije Vlade RS Rusiji.

- Hidroelektrane su njihova prva želja i najviše ih zanima rijeka Drina. Naravno, ovo ne znači da su eliminisane ostale rijeke u Srpskoj na kojima se mogu graditi ovakvi objekti. Oni su spremni da učestvuju u istraživanjima i ostalih riječnih tokova, a zatim se i kandiduju za izgradnju hidrolektrana - kaže Jasna Brakić, naglasivši da su Rusi već ponudili 200 miliona dolara za ove investicije.

- Istina je da mi u RS imamo i većih investicija, ali je svaka od njih dobrodošla. Naravno, može se očekivati da će ta investicija vremenom porasti - kaže Brkićeva. Ona je napomenula da su Rusi izrazili određena interesovanja i za termoelektrane, ali da o tome nije bilo konkretnijih razgovora.

Ministar privrede, energetike i razvoja u Vladi Srpske, Rajko Ubiparip, kaže da su ulaganja u ovaj sektor trenutno prioritet svih zemalja svijeta, a naročito energetskog giganata, kakva je Rusija.

Osvrćući se na konkretnu želju ruskih partnera da učestvuju u izgradnji hidroelektrana u RS, on je naglasio da problem u toj saradnji može biti činjenica da za većinu ovih objekata još nije definisana strategija ulaganja.

- Samo smo načelno dogovorili da "Buk Bijelu" gradimo sa Elektrioporivredom Srbije. Za ove druge potencijalne lokacije, moraćemo redefinisati studije koje su rađene prije 20 ili 30 godina, pa se tek onda opredijeliti da li će naša Elektroprivreda biti nosilac svih aktivnosti, ili ćemo naći nekog strateškog partnera koji bi to radio - kaže Ubiparip.

Kada su u pitanju termoelektrane, on ističe da su samo dva postrojenja trenutno u fokusu Vlade RS.

- S obzirom da smo sa Česima dogovorili izgradnju termoelektrane "Gacko", ostaje nam još objekat termoelektrane Ugljevik. Za nju se trenutno radi studija i kada ona bude gotova, Vlada će vjerovatno po sistemu tendera, omogućiti potencijalno zainteresovanim da ulažu sredstva - rekao je Ubiparip. On je dodao da su sredstva od 200 miliona koja za sada nude Rusi mala, ali korisna.

- To su relativno mala sredstva, koja ne mogu zadovoljiti potrebe Elerktroprivrede Srpske. Toliko košta neko manje hidropostrojenje, dok izgradnja jedne termoelektrane košta znatno više. Nadamo se da će Rusi uložiti mnogo više novca - rekao je Ubiparip, naglašavajući da proizvodnja električne energije u hidroelektranama ima mnoge prednosti u odnosu na termoelektrane, zbog čega će ova postrojenja biti prioritet Elektroprivrede Srpske.