Ekstazi jeftiniji od krigle piva
Banjaluka – Prema podacima i proceni Odeljenja za društvene delatnosti Administrativne službe grada, između 1.200 i 1.500 Banjalučana svakodnevno je na heroinu, a više od deset odsto mladih, potvrdila su istraživanja, probalo je neku drogu. Podaci gradske uprave kažu da pomoć Centra za mentalno zdravlje najviše traže zavisnici od heroina, uzrasta od 23 do 28 godina, a u minulih 12 meseci, u specijalističkim ambulantama Kliničkog centra, smešteno je 300 pacijenata, dijagnostikovanih kao narkomani.
Borbu protiv narkomanije otežava i to što se lečenje bolesti zavisnosti ne nalazi na listi besplatnih usluga Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske. Zbog toga se u poslednjih godinu dana – od 28 pacijenta u Centru za mentalno zdravlje – lečenju podvrgla 21 osoba, a sedam ih je odustalo jer nije imalo novca da plati puni medicinski tretman.
Na Klinici za psihijatriju formirano je odeljenje za bolesti zavisnosti sa 20 kreveta, gde su pacijenti podvrgnuti detoksikacionom tretmanu, a dva puta nedeljno sa njima se organizuje terapijski rad. Lekari na ovoj klinici utvrdili su da je 50 odsto lečenih narkomana zaraženo virusom hepatitisa Ce.
Upotreba narkotika je poprimila zabrinjavajuće razmere, jer se sve vrste droge mogu naći po školama, u kafićima, na zabavama... a dostupne su svim generacijama. Za srednjoškolca Damira Makivića širenje narkomanije i nije iznenađenje, jer, objašnjava on, kada neko želi da iskusi nešto zabranjeno, pre će posegnuti za tabletom „ekstazija” koja u Banjaluci košta dve marke i za 50 feninga je jeftinija od piva u kafiću.
U Centru za socijalni rad vele da je problem narkomanije posebno težak zato što se zavisnici najčešće javljaju kada su se već dobro „navukli” na narkotike, odnosno kada roditelji više ne mogu da se brinu o njima i kada počnu da krše zakon. Socijalni radnici na ovom problemu sarađuju sa članovima Udruženja građana „Viktorija” i Psihijatrijskom klinikom, tako da su za minulih godinu dana pomogli u lečenju blizu 700 zavisnika.
Udruženje „Viktorija” je osnovalo dve komune za lečenje narkomana. Kako su nam objasnili psiholozi, program resocijalizacije zavisnika u komunama traje dve godine, a obuhvata i zavisnika i njegovu porodicu. Pre odlaska u terapijsku zajednicu zavisnici moraju proći kroz individualne razgovore, grupne radionice, dnevne boravke... U ovom udruženju na zavisnost gledaju kao na simptom koji upozorava da se u društvu događa nešto loše.
„Mi te ljude smatramo normalnim, ali sa problemom više od drugih. Zbog toga, više od 90 odsto zavisnika koji su prošli kroz terapijski program sada živi normalno”, rekla je za naš list psiholog Tatjana Preradović. Ona je dodala da je zavisnik, u stvari, nezrela osoba, nesposobna da se nosi sa teškoćama svakodnevnog života i svojim emocijama.
Prema programu „Viktorije”, zadatak terapeuta je da uveri članove grupe u ispravnost njihove odluke, da zaborave ružnu prošlost i okrenu se normalnom životu. Prema podacima ovog udruženja, u 75 odsto slučajeva pomoć su tražila lica između 23 i 33 godine, 17 procenata su mlađi, a osam odsto stariji od 23 godine. Suštinski problem, navode stručnjaci u „Viktoriji”, nije dostupnost narkotika nego čovek koji poseže za njima.
U dve „Viktorijine” komune ima 60 mesta za muškarce, a planiraju da formiraju i terapijsku zajednicu za žene. „Program u terapijskim zajednicama sprovodi se u socijalnoj izolaciji i traje dve godine. Štićenici uče da se ponašaju odgovorno, da imaju dnevne obaveze, zbog toga rade u bašti, sa životinjama, sami peku hleb”, kazala nam je Tatjana Preradović.
Sa štićenicima komuna rade psihijatri, psiholozi, socijalni radnici, ali i bivši zavisnici koji su završili program terapijskih zajednica i imaju normalan život, a ovim ljudima pružaju pozitivan primer. Članovi „Viktorije” pokušavaju da predavanjima u školama, ali i pojedinačnim razgovorima sa roditeljima, nastavnicima i psiholozima, utiču na suzbijanje ili bar rano otkrivanje narkomana.
- Izvor
- Politika
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















