Bezbedna eksploatacija nafte na Arktiku
Globalno zagrevanje pruža mogućnost aktivnijeg istraživanja prirodnog bogatstva Arktika. Naftne kompanije se žure da izvuku korist iz klimatskih promena.
Arktički region sada se nalazi pod budnom pažnjom. To nije samo jedinstveni prirodni kompleks, već i region sa velikim ekonomskim potencijalom. Ovde se nalazi na desetine nalazišta i preko stotinu potencijalnih objekata za eksploataciju. Rezerve nafte i gasa procenjuju se na 90 milijardi tona goriva. Osnovna nalazišta nafte i gasa koncentrisana su u Barencovom i Karskom moru.
Ruske kompanije aktivno se bave istraživanjem resursa u tim regionima. Osvajanje naftnih i gasnih nalazišta u epikontinentalnom pojasu ima svoje teškoće. Jedan od problema je dostava sirovine potrošačima. Po mišljenju rukovodioca odeljenja za saradnju okeana i atmosfere Naučnog istitituta za Arktik i Antarktik Herniha Aleksejeva, smanjivanje površine leda stvara povoljne uslove za brz prevoz tereta morem:
Pojavljuje se čak mogućnost polaska trasama na visokim širinama preko Severnog pola. Nova mogućnost plovidbe po Arktičkom basenu veoma skraćuje put iz Evrope u Aziju preko Severnog Ledenog okeana, Beringovog moreuza, u poređenju sa tradicionalnom maršrutom preko Sueckog kanala, južnom varijantom. Ipak ova mogućnost može da bude realizovana samo pod uslovom da se zagrevanje nastavi i potpuno letnje otapanje Arktika može da se očekuje najranije za 50-70 godina.
U ekonomskom pogledu Severni pomorski put takođe je mnogo povoljniji nego Suecki ili Panamski kanal. Tako, na primer, prilikom kontejnerskog prevoza ušteda na transportu svakog kontejnera će iznositi oko 200 dolara.
Glavni problem vezan za ekspluataciju nafte i gasa u arktičkom priobalnom pojasu je ekološka bezbednost projekta. Smatra se da razrada nalazišta na dnu mora dovodi do zagađenja životne sredine. Ipak ako se prilikom realizacije projekata poštuju svi ekološki zahtevi i ne dopuste se ozbiljne havarije, prirodni balans će se sačuvati, smatra šef laboratorije Instituta za okeanologiju Ina Nemirovska.
Nafta je prirodni objekat, zato zagađenje životne sredine nije toliko katastrofalno kao što bi moglo da se pretpostavi. U regionu nalazišta ispušta se velika količina ugljovodonika i ovaj prirodni ugljovodonični fon značajno premašuje uticaj antropogenih faktora.
Po rečima Ine Nemirovske, 50% nafte i gasa iz epikontinentalnih nalazišta postepeno prolazi u okean i rastvara se u morskoj vodi. Pretnju predstavlja izlivanje nafte na površinu. To je posebno opasno za arktičku faunu. Zato su osnovni napri sada usmereni na to da delatnost na ekspluataciji nafte i gasa ne dovede do smanjenja brojnosti životinja i ptica, od kojih su mnoge unete u Crvenu knjigu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/BenChenowethWork/cc-by-nc/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















