Rusi stižu na Kosovo

Čini se da su se SAD i Evropa potpuno posvetile tome da od Kosova, koje je trenutno dio Srbije, naprave nezavisnu državu, navodi američka agencija "Stratfor" u svom posljednjem izvještaju o Kosovu.

Srbija se tome, naravno, protivi, a što je još važnije, Rusija, takođe. Rusija se tome protivila i na početku konflikta, ali u tom periodu nije bila moćna, te su njene želje bile zanemarive. Sada, Rusija se protivi nezavisnosti Kosova, a više nije ni blizu one nejake države iz 1999. godine, te zbog toga neće lako preći preko ovog problema. Time Kosovo dobija na važnosti, jer je potencijalni "okidač" sukoba između Rusije i Zapada.

Trenutnu odluku SAD i određenih evropskih država da podrže nezavisnost Kosova potrebno je sagledati iz nekoliko uglova. Prvo, ovo je jedinstveni slučaj da se, u korist manjine, mijenjaju granice bivše Jugoslavije. Drugo, nastavlja se politika "rearanžiranja" bivše Jugoslavije. Treće, novi mandat UN ili NATO nije predviđen, ali postojaće podrška nezavisnih država, između ostalih, SAD i Njemačke. I konačno, ovakva odluka ne podudara se sa željama Rusije, navodi se u izvještaju koji je "Stratfor" proslijedio "Fokusu".

Upravo posljednji aspekat jeste najkritičniji. Ako SAD i evropske sile uspiju da stvore nezavisnu državu Kosovo bez obraćanja pažnje na želje Rusije, Putin će doživjeti ogroman poraz. Ako Kosovo dobije nezavisnost izvan Ujedinjenih nacija, gdje Rusija ima pravo veta, Putin će se naći pred istom krizom koja je zadesila Jeljcina. Ako se to ponovi, Putina očekuju teške posljedice. Putin i Rusi konstantno upozoravaju da neće prihvatiti nezavisnost Kosova, te da će takav čin dovesti do nezaustavljive krize. Dosad su zapadne sile ova upozorenja zanemarivala, što je pogrešno, jer u ovom slučaju nije toliko važno uzeti u obzir Putinove želje koliko posljedice koje će snositi ako ne bude po njegovoj volji. On sebi ne može priuštiti da se pokori odluci Zapada, već će morati stvoriti krizu.

Putin ima dva načina da to postigne. Prvi je ekonomski. Naime, zaustavljanje izvoza prirodnog gasa u Evropu, naročito u Njemačku, može da stvori veoma nezgodnu situaciju za Evropljane. S obzirom na to da, zahvaljujući visokim cijenama izvoza, Putin ima dovoljno ušteđenog novca, on može duže da preživi bez izvoza nego što Nijemci mogu bez uvoza ovog goriva. Ipak, pretpostavlja se da on to neće učiniti, iako ovdje nije uzeto u obzir to koliko je Kosovo važno Rusiji.

Druga opcija za Putina jeste mala vojna operacija. Na primjer, vazdušnim putem mogao bi da pošalje bataljon ili dva u Beograd, a zatim da ih vojnim kamionima preveze do Prištine, pod punim pravom po sporazumima iz 1999. godine. Ili bi u Beograd mogao da pošalje eskadrilu aviona. Očigledno je da ove snage ne bi mogle ništa protiv NATO, ali da li bi, na primjer, Nijemci, bili spremni da otvore vatru na ovu vojsku?

Ako do ovoga dođe, postoje i druga zajednička polja interesovanja Rusije i Zapada gdje bi Rusija mogla da primijeni vojnu silu, kao što su baltičke države. Ako bi ruske trupe ušle u baltičko područje, da li bi im se NATO suprotstavio? Tako bi ruska mala vojna operacija na Kosovu dovela do reakcije širom svijeta, navodi ovaj izvještaj.

Uz to, čini se da bi Rusi zapravo bili zadovoljni kada bi došlo do određene krize, jer Putin želi da demonstrira da je Rusija velika sila. Zbog toga se pretpostavlja da će se Rusija držati dosadašnjeg stava, pa se očekuje da će Zapad i dalje nastaviti da odgađa prihvatanje nezavisnosti Kosova.