„Bosanski jezik“?

Naslov    Odgovor: Komentar na izjavu g-dina Zbiljića
Od   Zvonko Ilić
Za  Daniela K
Odgovori  31@srbskaćirilica.srb
Datum   11.5.2012. g.   20:09 č.
 
Poštovana gospođo Krnetić,
 
Postoje više Udruženja Ćirilica...
Zbiljić nije član našeg Udruženja...
Nadam se da znate i stavove Aleksandra Belića iz vremena kad nije imao pod grlom nož srbskih udbaša!
 
https://album.cirilica-beograd.rs/picture.php?/715/category/VukovaZaduzbina
 
 
Srdačan pozdrav
 
Zvonko Ilić
 
Dana 11-05-2012 16:06, Daniela K piše:
 
Poštovano Udruženje za zaštitu ćirilice,
 
 
 
Vezano za promociju novog izdanja Pravopisa srbskog jezika, željela bih da uputim kritike na račun izjave g-dina Zbiljića, predsjednika Izvršnog odbora Udruženja za zaštitu ćirilice.
 
Potpuno je POGREŠNO i krajnje NENAUČNO stanovište koje vlada, nažalost, već
dugi niz godina, počevši od građanskog rata na prostorima bivše SFRJ,
da su se izdiferencirale tri varijante srbskog jezika. Molim Vas, nikada nisu
postojale te navodne tri varijante srbskog jezika.
 
Kao što se zna, nakon pada Srpske despotovine (1459. godine), srbski jezik
je doživio veliku geografsku rasprostranjenost kakvu možda nikada prije toga.
Naime, srbski jezik je postao jedan od diplomatskih jezika u Jugoistočnoj
Evropi, kojim su se služili ne samo turski sultani i vojni zapovjednici u
srbskim oblastima, nego i mađarski i rumunski vladari. A dokazano je i to da
su od 1396. godine turski funkcioneri iz srbskih područja vodili
korespondenciju na srbskom jeziku. Budući da je turska carevina u to
doba bila veoma moćna, mogla je da vremenom promijeni takvu situaciju i da nametne
upotrebu svog jezika. Činjenica je da se nije desilo. Vraćajući se na temu i
imajući u vidu prethodno pomenuto, molim g-dina Zbiljića da mi objasni u kojem
trenutku naše istorije su se izdiferencirale tri varijante srbskog jezika.
 
Pitam se kako je moguće da se ni dan-danas još niko nije oglasio po pitanju
tzv. „bosanskog jezika“, vještačkog naziva koji vrijeđa sve Srbe, a pogotovo
nas koji potičemo iz Bosne i Hercegovine? Da li, možda, znate da na
univezitetima u BiH postoji Katedra za bosanski jezik i književnost?! Krajnje je nedopustivo da jedna naučna institucija prihvati proučavanje nečega što uopšte nema status jezika, a još više činjenica da srbski lingvisti nisu digli glas protiv toga na međunarodnom nivou! Zaista, velika je sramota za srpske linvgiste što
nijednog jedinog trenutka nisu osporili postojanje tzv. „bosanskog jezika“,
znajući vrlo dobro da se radi samo o jednom u nizu dijalekata koji se govore na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Uostalom, ne postoji nijedan validan razlog da se prizna i u upotrebi koristi termin „bosanski jezik“, nego „bosanski
dijalekat“. Da su gospoda lingvisti srbskog jezika sproveli bilo kakvo
istraživanje na terenu, pa i ono najjednostavnije, uvidjeli bi da se govor bosanskih
muslimana nasilno promijenio poslednjih godina i da oni sada koriste riječi
preuzete iz hrvatskog jezika (npr. „općina“), umjesto srbskih riječi koje su sasvim
prirodno upotrebljavali prije građanskog rata (npr. „opština“). Znači li to da je kombinacija srpske i hrvatske gramatike je dala tzv. „bosanski jezik“?!
 
Ako se toliko zalažete za očuvanje srbskog jezika (a ne samo ćirilice) i
ako toliko predano radite na širenju svijesti o njegovoj važnosti i vrijednosti,
onda Vas sve molim, i kao građanin i kao lingvista, da uradite nešto više u
vezi pomenutog pitanja. Nijedan jezik, pa ni srbski, nije sputan ni definisan političkim granicama. Nemojte da zatvarate srbski jezik u kavez određen teritorijama
Republike Srbije, nego proširite vidike i uzmite u obzir SVE prostore
na kojima se govori srbski jezik. I shodno tome, naučno opovrgnite postojanje
vještačke i sramne tvorevine nazvane „bosanski jezik“.
 
Srdačan pozdrav
mr. Daniela Krnetić