Drenažom spasavaju freske

Propadanje fresaka uslijed vlage u Manastiru Piva u skorijem roku će biti riješeno, kazao je "Danu" straješina te svetinje, iguman Nikifor (Milović). On je istakao da je problem bio izražen poslednjih godina i prijetio je da znatno uruši izgled i samu egzistenciju jednog od najstarijih manastira Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
- Izrada drenažnog sistema oko manastirske crkve koja je posvećena Uspeniju Presvete Bogorodice bila je prijeko potrebna. Obratili smo se republičkom Zavodu za zaštitu spomenika i Ministarstvu kulture Crne Gore koje je nedavno odobrilo dio novca koji će biti iskorišten u te svrhe. Biće nam potrebno još novca da bi se cijeli posao odradio kako treba i nadamo se da će radovi početi u skorije vrijeme - rekao je iguman Nikifor.
Zavod za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja, naglaša on, uradio je kompletan projekat za drenažu oko manastirske crkve i izdao je rješenje o saglasnosti za taj projekat.
Iguman Nikifor kaže da su nedavno završeni radovi na obnovi manastirskog konaka koji je takođe bio u veoma lošem stanju. Zbog propalog i lako zapaljivog krova na konaku u kojem je smještena neprocjenjiva riznica starih predmeta od 15. do 19. vijeka, kao i manastirska biblioteka sa vrijednim rukopisnim i štampanim knjigama, prijetila je opasnost ne samo od prokišnjavanja, nego i od rušenja krova.
- Konaci su kompletno obnovljeni, promijenjena je krovna konstrukcija, urađena su kupatila sa novim sanitarijama i instalacijama i dobavljen je novi namještaj, a i spoljašnji izgled objekta je preuređen kao i terasa. Osim uprave manastira taj projekat su finansirale opština Plužine, a jednim dijelom i izvođač radova preduzeće "Bast" na čemu smo im neizmjerno zahvalni - kazao je iguman Nikifor.
Manastirsku crkvu Uspenija Presvete Bogorodice, podsjećamo, podigao je Mitroplit hercegovački i poslednji patrijarh srpski Savatije Sokolović između 1573. i 1586. godine. Zbog izgradnje Hidroelektrane "Piva", manastir je prenešen 1982. godine na dva kilometra od prvobitne lokacije, i tada je sa zidova te svetinje skinuto i ponovo vraćeno skoro 1300 kvadratnih metara živopisa. Pivski manastir predstavlja najvredniju sakralnu građevinu koja je podignuta u vremenu viševjekovnog ratovanja sa Turcima.