Jasenovac - pitanje za biti ili ne biti

BANJA LUKA - Riječ Jasenovac simbol je sveukupnog srpskog stradanja u Drugom svjetskom ratu. Mi smo čuvari tog simbola i od nas mora da počne sjećanje na njega, rekao je prekjuče u Muzeju Republike Srpske jeromonah Jovan Ćulibrk, u okviru predavanja o temi "Jasenovac: pogled iz Jerusalima".

Živeći u Jerusalimu, studirajući na međunarodnom Institutu za proučavanje holokausta u Memorijalnom centru "Jad Vašem" i na jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu, otac Jovan došao je do mnogih saznanja na osnovu kojih je temeljio priču o Jasenovcu, koju su sa velikim zanimanjem slušali posjetioci svih generacija.

- Kao što rana koju samo zalijete i sakrijete od sebe samog i od drugih vri, gnoji se, produbljuje, onda u jednom trenutku pukne i taj zavoj, i koža, i sve izađe van, tako je i Jasenovac jednom morao da pukne - naglasio je otac Jovan.

Kada je 2005. obilježena 60. godišnjica Jasenovca, objasnio je on, Jasenovac je definitivno pukao.

- Sa ovom izložbom u Muzeju Republike Srpske, sa spomenikom koji se nalazi u centru Banje Luke, Jasenovac je postao određujuće ime, ne samo Banje Luke i Srba zapadno od Drine, nego i mnogo šire. Kao mlijeko kad provari, tako je i Jasenovac progovorio iz ljudi - rekao je Ćulibrk.

Govoreći o živim sjećanjima na Jasenovac, on se zapitao šta će biti kada ne bude živih svjedoka ovog pakla.

Tragično je, kako je rekao, to što je Florida dobila riječ Jasenovac prije nego Banja Luka, dodajući da na Floridi postoji holokaust i velikim slovima piše Jasenovac.

- Tragično je, ali i simbolično da je Jerusalim prije od svakog drugog grada na svijetu dobio riječ Jasenovac. Kada uđete u šator sjećanja u Memorijalnom centru "Jad Vašem", na mjestu koje je za Jevreje svetinja, jer su iz svih logora Evrope doneseni pepeo i zemlja, na tom pepelu i zemlji su napisana imena 20 najvećih logora, a među njima i Jasenovca. Upravo zato treba govoriti o Jasenovcu iz Jerusalima - rekao je jeromonah Jovan Ćulibrk.

Dva su određujuća događaja u istoriji srpskog naroda, po njegovom mišljenju, a to su Kosovska bitka i Jasenovac. Jasenovac će postati u narodnom sjećanju ono što je bila Kosovska bitka.

- Sve dok ne shvatimo da je pitanje Jasenovca "biti ili ne biti", nema nam spasa - zaključio je priču o Jasenovcu jeromonah Jovan Ćulibrk.

N. SIMIĆ - ŽERAJIĆ

CRKVA

- Narod je počeo da se sjeća Jasenovca onog septembra 1984. godine kada je u Jasenovcu obnovljena jasenovačka crkva. Nikad se u Jasenovcu nije okupilo toliko ljudi kao tad. Naše bogatstvo su živi svjedoci Jasenovca i usmena predanja. Nikakav apstraktni kameni cvijet u Jasenovcu sa natpisom hrvatskog pjesnika latinicom neće moći da sakrije činjenicu ko je koga u Jasenovcu ubijao, kada i zašto. Kako ono što danas živi u usmenom predanju, bez obzira na sve što je zapisano, i vrijedne dokumente prenijeti dalje - istakao je jeromonah Jovan Ćulibrk.