Isporuke ruskih podmornica Vijetnamu brinu Kinu?

Dve od šest naručenih Vijetnamskih ruskih dizel podmornica će biti predate naručiocu već ove godine. Kako će reagovati na to Kina, koja sa Vijetnamom ima tehničke sporove? Očigledno da je Peking nezadovoljan jačanjem vojno-pomorske moći Vijetnama. Međutim, realizacija rusko-vijentamskog posla neće naneti štetu interesima Kine.

Ukupno Vijetnam treba da dobije 6 podmornica projekta 636 ukupne vrednosti od 2 milijarde dolara. U sumu ugovora ulazi i formriranje obalske infrastrukture za baziranje podmornica i obuku njihovih posada. Ruske podmornice, koje će Vijetnam dobiti sada, jesu duboko modernizovana varijanta sovjetskih podmornica projekta 877EKM Kilo. One su teško primetne, sa novom elektronskom opremom mogu da nose krstareće rakete.

Perspektiva pojave novih podmornica u Vijetnamu bila je dočekana za zabrinutošću mnogih kineskih vojnih zvaničnika. Jedan od njih, kontraadmiral Jin Čo nekada je dirketno govorio da vijetnamske podmornice mogu da budu direktna pretnja vitalnim kineskim pomorskim komunikacijama, koje prolaze preko Malakskog prolaza i Južnog kineskog mora. Upravo tim putem u Kinu stižu nafta i druge sirovine iz Afrike i zemalja Bliskog Istoka.

Kina se sa posebnom pažnjom odnosi prema aktivnostima stranih podmornica u Južnom Kineskom moru. Posebno pošto je na ostrvu Hajnan bila izgrađena glavna baza kineskih nuklearnih podmornica, gde treba da se baziraju nove kineske nuklearne podmornice sa raketama Čulang-2. Kineske vlasti se plaše da će delatnost strane ratne mornarice u tom regionu dovesti u pitanje njihove stage strateškog nuklearnog odvraćanja.

Očigledno je da je Kina nezadovoljna jačanjem moći ratne mornarice Vijetnama u uslovima kada se teritorijalno sporovi između dve zemlje zaoštravaju. Ipak ponašanje Kine prema Vijentamu se razlikuje od odnosa prema takvim bliskim saveznicima SAD, kao što su Japan i Filipini, sa kojima Kina takođe ima teritorijalne probleme.

Bez obzira na protivrečnosti, Kina razvija sa Vijetnamom ne samo međudržavne, već i međupartijske veze, pridajući im veći značaj. Vijentam je uvek igrao ključnu ulogu u kineskoj politici u Jugoistočnoj Aziji. 2011. godine robna razmena između dve zemlje je premašila 25 milijardi i nastavlja da raste. Ako sa Japanom i filipinima Kina može da pređe na politiku pritisaka, za Vijetnam se postavlja zadatak da se on uvuče u saradnju.

Zato Kinezi prilično suzdržano reaguju na kupovinu novih lovaca od strane Vijetnama, raketnih čamaca Munja i podmornica od Rusije. Peking shvata da razmere vijetnamske vojne modernizacije ne mogu da se uporede sa naporima Kine u modernizaciji svojih oružanih snaga. U slučaju obustave rusko-vijetnamske saradnje u vojno-tehničkoj sferi Vijetnam će najverovatnije ispoljiti zainteresovanost za tešnju saradnju sa SAD. A to nije ni u interesima Rusije, ni u interesima Kine.

Vasilij Kašin,