Radovan Karadžić - "Glas javnosti".

  BEOGRAD, 11. AVGUSTA - Prvi predsjednik Republike Srpske /RS/ Radovan Karadžić samo mjesec nakon što je izabran na tu funkciju i postao vrhovni komandant Oružanih sanaga RS potpisuje naredbu o primjeni međunarodnog ratnog prava u srpskoj vojsci - piše beogradski "Glas javnosti".

"U prvoj tački te naredbe, koju je Karadžić donio 13. juna 1992. godine, stoji da vojska i policija u sukobima u BiH prijavljuju kršenja i poštuju pravila međunarodnog ratnog prava" - piše list na početku serije tekstova o tome kako je Karadžić htio da spriječi zločine.

Za početak ove hronologije, važan datum je 12. maj 1992. godine, dan kada je u Banjaluci održana konstitutivna sjednica Predsjedništva Srpske Republike Bosne i Hercegovine.

U Predsjedništvo su tada izabrani, osim Karadžića, Biljana Plavšić i Nikola Koljević. Na istoj sjednici, kojoj su prisustvovali i predsjednik Skupštine Momčilo Krajišnik i premijer Branko Đurić, za predsjednika srpske države u BiH izabran je Radovan Karadžić.

Ova odluka je važna jer govori o tome da je tek od tog datuma Karadžić vršio i dužnost vrhovnog komandanta oružanih snaga Srpske Republike.

U naredbi, koju je Karadžić donio 13. juna 1992. godine, navodi se da su za prijavljivanje kršenja pravila međunarodnog ratnog prava i za njegovu primjenu primjenu odgovorni komandanti i komandiri vojske, kao i svaki vojnik.

U trećoj tački ovlašćuje se ministar odbrane da propiše uputstvo o postupanju sa zarobljenicima, a u narednoj se naređuje obuka radi upoznavanja sa pravilima međunarodnog ratnog prava.

Istog dana Predsjedništvo Srpske Republike Bosne i Hercegovine, kako se tada zvala RS, donosi odluku o zabrani formiranja i djelovanja naoružanih grupa i pojedinaca na teritoriji Republike koji nisu pod jedinstvenom komandom vojske ili policije.

U njoj se, između ostalog, navodi da su "postojeće grupe i pojedinci dužni da se u roku od tri dana stave pod jedinstvenu komandu vojske ili policije".

Na kraju odluke navedeno je i da se "Predsjedništvo odriče grupa koje bi nastavile da djeluju samostalno" i takvima je zaprijećeno "najstrožim mjerama predviđenim zakonom".

Toga dana, takođe, Karadžić šalje pismo tadašnjem generalnom sekretaru UN Butrosu Butrosu Galiju kojeg obavještava o ovoj odluci.

"Kao što možete da vidite, pokušavamo da zaustavimo tragediju etničkih sukoba u BiH i u tom pogledu ova odluka je u skladu sa našim energičnim naporima da što je prije moguće zaustavimo rat" - navodi Karadžić u pismu Galiju.

Ovo pismo za mnoge je ključni dokaz da su predsjednik i rukovodstvo RS od samog početka građanskog rata u BiH zabranili obrazovanje i djelovanje paravojnih jedinica.

Takve jedinice su ili spontano nastajale u pojedinim mjestima RS ili su dolazile iz Srbije, ali su ovom odlukom stavljene pod jedinstvenu kontrolu državnih oružanih snaga.

Karadžić 20. juna 2002. godine imenuje, u skladu sa svojim ovlašćenjima, veći broj sudija osnovnih i viših sudova i javnih tužilaca.

Među imenovanim bilo je jedanaest muslimana i tri Hrvata, što govori u prilog tezi da u RS od samog početka nije bilo zvanične politike etničkog čišćenja, nego se vodilo računa da i tako značajne ustanove imaju multietnički sastav.

Karadžić 3. jula 1992. godine potpisuje naredbu o provođenju istrage o djelovanju paravojnih grupa na području opština Gacko i Nevesinje. U njoj se nalaže Ministarstvu unutrašnjih poslova da provede istragu o djelovanju takvih grupa, kao i da poslije toga podnesu izvještaj o utvrđenom činjeničnom stanju.

Ovakva naredba nije bila u njegovoj nadležnosti, već MUP-a i tužilaštva, ali Karadžić je lično insistirao da se ona provede.

Predsjedništvo RS 14. jula 2002. godine donosi odluku za sve opštine na području Goražda u kojoj se navodi da "sva sela u kojima muslimansko i hrvatsko stanovništvo preda oružje moraju uživati punu zaštitu srpske države".

Ovo naređenje koje je upućeno u osam opština sa multietničkim sastavom svjedoči o upornom nastojanju državnog rukovodstva da zaštiti civilno stanovništvo i obezbijedi bezuslovno poštovanje i primjenu Ženevskih konvencija - navodi "Glas javnosti".