Red u EU se skraćuje?
Jedna od najakutnijih tema za političare i eksperte jedinstvene Evrope ovih dana bila je odluka vlade Islanda da prekine pregovore o stupanju u EU. Ustavni savet Islanda je preporučio vladi da raspusti kosmisiju za pregovore sa EU koja je delovala do sada i obustavio proceduru stupanja. Konačna odluka, istina, nije doneta. Ali mnogi analitičari se slažu u tome da će islandski kandidat ipak napustiti svoje mesto u redu za članstvo u glavni klub država Evrope.
U aprilu ove godine na parlamentarnim izborima u zemlji pobedili su evroskeptici. Sada, po saopštenjima medija, u vladi spore da li treba zvanično opozvati prijavu za stupanje u EU i treba li sprovoditi referendum tim povodom. Po rečima premijera, takav plebiscit će biti zakazan uskoro.
U čitavom tom kontekstu ulje na vatru je dolio takozvani „rat skuša“ koji se razbuktao između Brisela i Rejkjavika. Zbog zagrevanja okeana ribe poslednjih godina odlaze na sever, prema obalama Islanda i Farskih ostrva. To ide na ruku lokalnim ribarima, čiji su pomorske „berbe“ porasle nekoliko puta. Brisel je uveo protiv Farskih ostrva sankcije, zabranivši da se na teritoriju EU uvozi haringa koja je tamo ulovljena i pripretio da će učiniti isto za islansku skušu.
Šef odeljenja za evropske integracije Moskovskog instituta za međunarodne odnose Nikolaj Kavešnikov napominje da ribni rat nije novost. Pri tome on nije sklon dramatizaciji sitaucije oko odluke Rejkjavika.
- Odluka Islanda da obustavi stupanje u EU najverovatnije je simptom onog stanja nestabilnosti koje postoji u EU. Ali ne više nego simptom, zato što su glavni uzroci upravo unutrašnji islandski. Island nikada nije bio veliki pristalica evropske integracije. I one teškoće na pregovorima sa EU koje su bile prognozirane, pre svega ribolovna zona, nikuda nisu nestale. Tako da ne bih rekao da će obustavu pregovora sa Islandom da iskoriste evroskeptici. To je prilično izolovan događaj, koji malo utiče na politički raspored unutar EU.
Autor programa u nemačkom Centru Alfreda fon Penhajma za probleme budućnosti Evrope Julijan Rapold vidi u odluci Rejkjavika, posebno u kontekstu prijema Hrvatske, loš znak za EU, ali takođe ne smatra događaj nekakvom okretnicom.
- Ne mislim da će odluka Islanda imati odlučujući značaj. Naravno, ona može da se interpretira tako da evropski model gubi svoju privlačnost. Ali u osnovi svojoj stanovništvo Evrope je zauzeto sada u prvom redu prevladavanjem posledica krize. Tako da teško da koraci islanskih vlasti mogu da ojačaju antievropska raspoloženja.
U svakom slučaju, činjenica ostaje činjenica: red u EU je postao manji. Da li je to dobro ili loše, pitanje ostaje otvoreno.
Oleg Severgin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/futureatlas/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















