EU počinje da razmatra rezultate godine
Dvodnevni samit EU, koji se otvara u Briselu 24. oktobra, razmatra rezultate nemirne za EU 2013. godine. Samit se održava na pozadini napetih odnosa između EU i njenog glavnog političkog i ekonomskog partnera – SAD, podseća naš posmatrač Petar Iskenderov.
Razmatranje činjenica špijunske aktivnosti američkih specijalnih resora u vodećim evropskim zemljama je, izgleda, glavna tema, sposobna danas da konsilidira lidere EU. Praktično svi vodeći političari EU, među njima predsednik Francuske Fransoa Oland i federalni kancelar Nemačke Angela Merkel, oštro su kritikovali akcije ANB SAD. Najodlučnije je bila raspoložena g-đa kancelar. Ona je zatražila od SAD da objasne razmere špijunaže na teritoriji Nemačke, jer smatra takvu praksu kod višegodišnjih «prijatelja i partnera» apsolutno neprihvatljivom. Nemački list Suddeutsche Zeitung u uvodniku 24. oktobra se izrazio još oštrije, uporedivši prisluškivanje mobitela Angele Merkel s udarcem, usmerenim u njeno političko srce. Izgleda, da je prisluškivan i telefon ministra odbrane Nemačke Tomasa de Mezjera. Na TV kanalu ARD on se tužno našalio u vezi sa time: Razumem da se moj telefon prisluškuje, ali nisam računao da će to činiti Amerikanci. Kako javljaju izvori u Briselu, situacija oko toga se zaoštrila toliko da šefovi država i vlada zemalja EU mogli bi da daju zajedničku izjavu, koja osuđuje špijunske akcije SAD,
Međutim, i bez špijunskog skandala broj pitanja na dnevnom redu današnjeg samita je veoma širok, on odražava realne probleme EU. To su principi ekonomske i socijalne politike u uslovima krize, migracioni tokovi, razvoj novih tehnologija.
U novembru će u evrozoni biti aktiviran Jedinstveni mehanizam nadzora bankarskog segmenta SSM. Uoči tog događaja Evropska centralna banka je objavila o početku detaljne kontrole balansi finansijskih institucija svih današnjih 17 članica evrozone, kao i Letonije, koja se učlanjuje u EU 2014. godine. Međutim, ta mera objektivno može da doprinese produbljivanju protivrečnosti u okviru EU na liniji granica evrozone, jer ona nije čitava EU, - podsetio je u razgovoru s Glasom Rusije ekspert Instituta Evrope RAN Vladislav Belov.
- Pominjemo 10 zemalja, koje za sada: a) nemaju mogućnost da stupe u evrozonu, b) ne žele da to čine i v) ne odgovaraju zahtevima zone jedinstvene valute. Finasijska tržišta su svesna da je dobiti saglasnost svih 28 članica EU u naredno vreme nemoguće ili, u svakom slučaju, slabo verovatno.
Pored učvršćenja spoljnih granica šengena i rešenja zaista akutnih bankarsko-budžetskih problema, u delatnosti EU (kao i svake međunarodne organizacije takve vrste) prisutna je još jedna dimenzija, koja omogućuje da se sudi o njenom realnom značaju i perspektivama. To je pitanje novih članica. Ako EU ne stavi takav zadatak, ona rizikuje da se pretvori u zatvorenu zajednicu, u kojoj nastaju nove linije suprotstavljanja. Najveći talas širenja u najnovijoj istoriji EU je imala 2004. godine – kada je njene članice postalo 10 država. Među ekspertima, a čak i evročinovnicima sve do sada se vode sporovi o ekonomskoj osnovanosti takvog koraka. Međutim, očigledno je da je on bio objektivan, te u tim uslovima doprineo određenoj stabilizaciji političke situacije u Evropi, istakao je u razgovoru s Glasom Rusije šef katedre evropske integracije MGIMO MIP Rusije Nikolaj Kavešnikov.
- Pre svega, inicijativa učlanjivanja u EU polazila je od zemalja Centralne i Istočne Evrope. Upravo one pol parolom Vratiti se u Evropu – težili da se učlane u EU, a ujedno i u NATO. U samoj EU povodom širenja na Istok bila su različita mišlenja, ali na kraju krajeva je odlučeno prihvatiti nove članice posle određene pripreme.
Predsednik Evrokomisije Žoze Manuel Barozu i dalje je sklon da se izražava veoma diplomatski. U intervjuu nemačkom izdanju Bild on se izjasnio za učlanjivanje u EU u dugoročnoj perspektivi svih država Balkana, kao i za otvorena vrata za Tursku. Međutim, odmah je upotrebio omiljenu izreku briselskih diplomata: širenje EU nije glavni cilj…
Petar Iskenderov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















