Pjesnicima jezik jedina država

Vladika Petar II Petrović Njegoš je, kao i Sveti Sava, jedan od onih kaluđera koji imaju najviše duhovne djece. Ona se iz vijeka u vijek rađaju istog duha, ali je malo na svijetu takvih pjesničkih sudbina kao što je Njegoševa, rekao je akademik Matija Bećković povodom manifestacije "Dani Njegoševi" koja se održava u Nikšiću.
On navodi da mu je žao što su u Njegoševoj Crnoj Gori u posljednje vrijeme više čuju anti Njegoševi glasovi, ali da sudbina najvećeg srpskog pjesnika najbolje govori o vremenu u kojem živimo.
- Neko je rekao da bi onaj ko govori o poeziji trebalo najprije da se izvini. Da se izvini još više bi imao razloga onaj ko govori o Njegošu, a pogotovo ako o njemu govori u Crnoj Gori. Njegoševi dani u Nikšiću mogli bi da imaju jedan dodatak - da su to dani u Njegoševoj noći. Otkada je budućnost pobijedila Lovćen, ta noć je sve duža, pogotovo u narodu koji je Njegoš stvorio i koji zahvaljujući Njegošu ima sebe u svom jeziku - kaže Bećković.
Nema, ističe on, aktuelnijih stihova od Njegoševih, i ko zna ko će u budućem vremenu pogoditi kada su oni napisani. Bećković se pita da li se nešto aktuelnije može reći od stihova "a ja šta ću, ali sa čime ću, malo rukah malena i snaga, jedna slamka među vihorove, sirak tužni bez iđe ikoga..."
- Šta će novo, ako imaš staro, prije sebe i nas napisano. Imaš ono koje ti je svak napamet znao, pa se možeš priduružiti precima, iste pjesme, istim riječima i suzama i na istim mjestima. Kome treba kakva druga knjiga taj i nije iz ovoga naroda. Ko je jedno, a sada je drugo, niko ne zna šta li će još biti, smatra Bećković.
Ne može se, navodi on, govoriti o Njegošu, a da se ne govori o Kosovu i Metohiji, a onda i o Milošu i Lazaru.
- Samo ime Lazarevo podsjeća na Vaskrsenje, na onoga Lazara koji je poslije četiri dana vaskrsao. Taj četvorodnevni Lazar kada je došao ponovo među ljude kažu da se samo jednom nasmijao i to onda kada je vidio nekog čovjeka kako krade grnčariju. Nasmijao se i rekao "gle, prah krade prah". Pitamo se koliko će se tek nasmijati kosovski car Lazar kad jednom ustane iz groba i pogleda tolike razbojnike koji su krenuli da kradu Kosovo, a ne znaju da je on ključ od Kosova odnio na nebo - kaže Bećković.
Današnji pjesnici ne mogu biti imuni na odluku crnogorske vlasti da prizna nezavisnost Kosova i Metohije. Istina, kaže Bećković, pjesnici imaju svoju posebnu državu - jezik.
- Njegoš je stvorio ovaj narod i taj narod ima sebe u svom jeziku zahvaljujući upravo Njegošu. Pjesnici imaju jezik kao svoju državu jer je jezik država iznad države, i služeći njemu oni služe i državi. Srpski jezik je država nad državom. Onda pjesnik služi svome jeziku, koji je pametniji od njega, i što bolje sluša svoj jezik to će više reći, biti dublji i pametniji. Crnogorski pjesnici i guslari će nakon odluke njihove vlasti da prizna nešto što nije takvo pjevati upravo o tom priznanju. Bojim se da je crnogorska vlast priznala "nadgledanu" nezavisnost Crne Gore a ne Kosovo - zaključio je akademik Bećković.

Za rođendan nova knjiga

Bez obzira na sve aktuelne društvene i političke prilike u njegovoj Crnoj Gori, Bećković je u razgovoru za "Dan" rekao da će on i dalje "pjevati" o Crnogorcima, Rovčanima... U novembru naredne godine proslaviće sedamdeseti rođendan i tim povodom, kazao je, "ispiliće se nešto novo, biće nova knjiga".

Pjesnička vizija

Manifestacija "Dani Njegoševi", koju u Nikšiću organizuje Književno društvo "Njegoš" , nastavlja se u Crkveno-narodnom domu Svetog Vasilija Ostroškog. O književno-jezičkim aspektima u Njegoševom djelu, večeras u 18 časova, govoriće prof. dr Radmilo Marojević i dr Ana Pejanović. Prof. dr Marojević izlagaće na temu "Luna i krst u Njegoševoj pjesničkoj viziji", dok će dr Pejanović govoriti o etnokulturnom konceptu "čast" u Gorskom vijencu. Naredne večeri, takođe u 18 časova, o filozofsko-bogoslovskim pogledima govoriće prof. dr Siniša Jelušić i jeromonah mr Kirilo Bojović.