Izgubljen original “Dejtona”
Dejtonski sporazum, čiji tvorac je bivši američki diplomata Ričard Holbruk, potpisan je 21. novembra u vazduhoplovnoj bazi Rajt Petrson u Dejtonu, američkoj državi Ohajo, a zvanično potpisivanje desilo se u Parizu 14. decembra iste godine, gdje se po nekim izvorima i danas čuva originalan tekst tog najvećeg mirovnog ugovora, koji je u BiH zaustavio rat i donio mir.
Pregovori o Dejtonskom sporazumu održani su u novembru, pod palicom tadašnjeg američkog diplomate Ričarda Holbruka, a glavni akteri su bili tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Srpsku stranu iz RS predvodio je tadašnji predsjednik Narodne skupštine Momčilo Krajišnik, a u delegaciji je bio i tadašnji šef srpske diplomatije Aleksa Buha, njegov zamjenik Radomir Lukić, kao i više eksperata iz oblasti prava, geodezije, odbrane...
Odluke u ime RS donosio je Milošević, dok su članovi delegacije sa Pala, koje je predvodio Krajišnik, u vrijeme pregovora bile u svojevrsnoj izolaciji i nije ih niko ništa pitalo.
Dejtonski sporazum je postavio sadašnju organizacionu strukturu, BiH, koja je složena zajednica s dva ravnopravna entiteta RS i Federacijom BiH (muslimansko-hrvatska federacija), a na osnovu njega svih ovih 13 godina je angažovan veliki broj različitih međunarodnih organizacija, među kojima su i predstavnici američke administracije, koji su imali zadatak da prate i provode odredbe tog sporazuma u BiH.
Ni jedan od potpisnika tog dokumenta više nije među živima. U Dejtonu svoje potpise su stavili Milošević, Izetbegović i Tuđman, dok je u Parizu svoj potpis stavio u ime RS Nikola Koljević.
I 13 godina poslije, Dejtonski sporazum se različito tumači, a originalnog teksta nema nigdje. Svaka strana u BiH ima svoju kopiju i prevod na svoj jezik. U RS se godišnjica potpisivanja Dejtonskog sporazuma već drugu godinu obilježava kao praznik, dok u drugom dijelu BiH je to običan radni dan.
Za one u Sarajevu BiH je država i Dejtonski sporazum je, po njima, morao pretpjeti određene promjene. Za bošnjačke političare Dejtonski sporzum je prevaziđen, dok Hrvati ističu da su njime oštećeni, jer nemaju svoj entitet, dok srpski političari u Banjaluci smatraju da je njime garantovan opstanak ovog entiteta u BiH i da je njime RS, kao entitet dobila međunarodne garancije.
Najviše izgubila Republika Srpska
Na nivou BiH, odmah poslije Dejtona, bila su samo tri ministarstva i to: spoljni poslovi, spoljnotrgovinska politika i Centralna banka. Sve drugo je bilo u nadležnosti entiteta, dok danas na nivou BiH ima devet ministarstava i predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji treba da preraste u premijera Vlade BiH. U toku su pregovori za formiranje još dva ministarstva, a možda će ih biti još.
Pravni eksperti tvrde da je RS najviše izgubila uspostavljanjem zajedničkog ministarstva odbrane, ali i nekih drugih bezbjednosnih, pravosudnih i finansijskih struktura, kao što je Uprava za indirektne poreze, za što su najodgovornije tadašnje vlasti RS, koju su činili SDS i PDP.
Na nivou BiH funkcionišu i brojne agencije, koje imaju nadležnost nad cijelom teritorijom. Sva ta prenošenja nadležnosti u funkciji su centralizacije, odnosno unitarizacije BiH, koja ide na račun slabljenja entiteta. Da li će i šta RS izgubiti kroz predstojeće ustavne promjene, o čemu pregovori treba da počnu, znaće se do sljedeće godišnjice Dejtonskog sporazuma.
U planu je da BiH ima jednog predsjednika i dva zamjenika, broj poslanika u parlamentu BiH takođe treba da se poveća, a traži se i ukidanje entitetskog glasanja u zajedničkim institucijama, koje predstavlja branu za dalje urušavanje RS, a na čemu institiraju posebno Bošnjaci. Novu organizaciju BiH traže i Hrvati, koji hoće svoj entitet ili organizaciju bez entiteta s jakim nacionalnim regionima. Šta će da se desi vidjećemo u narednom periodu. Aktuelni premijer RS i lider SNSD, koja drži apsolutnu vlast u ovom entitetu, Milorad Dodik kaže da više nema prenosa nadležnosti s entiteta na državni nivo.
- BiH će biti onoliko koliko bude RS - isključiv je Dodik i trenutno zbog svojih stavova u odnosu na prethodni period od miljenika postao je nepoželjna ličnost u međunaordnim krugovima.
- Izvor
- Dan
Komentara (1) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
Živimo u vremenu kada automobil odavno više nije samo sredstvo za prevoz, već i sastavni deo svakodnevnog životnog stila. Zbog toga je održavanje automobila jednako važno kao i održavanje...
Kada se govori o osiguranju automobila, većina vozača odmah pomisli na obavezno osiguranje od autoodgovornosti. Međutim, ono pokriva samo štetu pričinjenu trećim licima, dok šteta na sopstvenom vozilu ostaje...
Iskoristite poslednji talas lepih i toplih dana kako biste sredili garažu za zimu koja nam polako kuca na vrata. Unapređivanje i pospremanje garaže može pomoći da zaštitite vaše alate,...
Verovatno na svom pametnom telefonu čitate ovo. Po prvi put u 2016.godini pretraga pametnih telefona je nadmašila pretragu na desktopu. I vozila na benzin i električna vozila će doživeti...
Gradovi u Srbiji, Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Valjevo kao i mnogi drugi, već godinama imaju problem sa parkiranjem. Naći slobodno mesto za park...
Putovanja po letnjim vrućinama mogu da budu veoma naporna i neprijatna. Većina ljudi obožava toplo vreme i voli da putuje leti, ali sve ima svoje granice. Ako temperature postanu...
Ostale novosti iz rubrike »
















