Kravlje mlijeko odojčadima može i da škodi

Kravlje mlijeko se znatno razlikuje od majčinog. Sadržaj bjelančevina je u njemu oko četiri puta veći nego u majčinom, a ukupna količina minerala višestruko veća. Stav pedijatara je da se kravlje mlijeko ne preporučuje u ishrani odojčadi, posebno ne u prvih šest mjeseci života

Majčino mlijeko je najbolja ishrana za odojče. Ono sadrži sve sastojke (osim vitamina D) potrebne za normalan rast i razvoj, kao i antiinfektivne činioce.
Kada majka iz bilo kojih razloga ne može ili, nažalost, ne želi da doji svoju bebu, za ishranu se preporučuje adaptirano mlijeko. Ono je po sadržaju sastojaka približno majčinom mlijeku i zadovoljava sve nutritivne potrebe odojčeta u prvim mjesecima života.
Kravlje mlijeko se znatno razlikuje od majčinog. Sadržaj bjelančevina je u njemu oko četiri puta veći nego u majčinom mlijeku, a ukupna količina minerala višestruko veća.
U prvim mjesecima života odojčeta je još nedovoljno razvijena zaštitna funkcija crijevne barijere. Ograničen je i kapacitet bubrega da koncentriše mokraću i da efikasno eliminiše produkte metabolizma bjelančevina i viška unijetih minerala. Zbog toga kod odojčadi, posebno one mlađe od šest mjeseci koja se hrane kravljim mlijekom, mogu nastati različite štetne posljedice: alergija, oštećenje sluznice crijeva, krvarenje u crijeva, povećanje koncentracije pojedinih aminokiselina, poremećaj acidobazne i vodenoelektrolitne ravnoteže.
Alergija na proteine kravljeg mlijeka je češća kod odojčadi, posebno u prvih 6 mjeseci života, nego u starije djece i odraslih. Češća je kod djece iz porodica sa alergijskim bolestima. Kliničko ispoljavanje alergije je veoma različito i zavisi od genske predispozicije, količine alergena koju dijete unosi u organizam i njegovog uzrasta. Najčešći su gastrointestinalni poremećaji. Usljed oštećenja sluznice tankog crijeva javlja se akutni ili hronični proliv, povraćanje. Dijete slabije napreduje. Zbog bola u trbuhu je razdražljivo i plače. Rjeđe je oštećenje sluznice krajnjeg dijela debelog crijeva, koje karakteriše hronični proliv, nalaz krvi i veće količine sluzi u stolici.
Gubitak krvi u lumen gastrointestinalnog trakta se javlja uglavnom kod odojčadi mlađe od 6 mjeseci koja piju litar ili više kravljeg mlijeka dnevno. Krvarenje je obično malo po količini, nekad je obilnije i krv je vidljiva u stolici.
Malokrvnost nastaje zbog malog sadržaja gvožđa u mlijeku, zbog njego- ve male apsorpcije i gubitka krvi u crijevima. Ona se ne može otkloniti sve dok se ne ukloni uzrok tj. ne isključi kravlje mlijeko iz jelovnika odojčeta.
Promjene na koži su u obliku urtikarije (koprivnjača) ili ekcema. Rijetko se javlja i otok usana. Rjeđe su promjene organa za disanje: obilno curenje iz nosa, kijanje, kašalj, promuklost i otežano disanje. Usljed ograničene mogućnosti izlučivanja bubrega i male mogućnosti da neutrališe kisjele metabolite nastaje poremećaj acidobazne ravnoteže.
Iznijete činjenice opravdavaju stav pedijatara da se kravlje mlijeko ne preporučuje u ishrani odojčadi, posebno ne u prvih 6 mjeseci života!!!